Košnica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 59:
Konstruktor košnice je [[Petrinja|Petrinjac]] [[Milan Krizman]] (1874-1958), istaknuti pčelar i osnivač «Banovske pčelarske zadruge u Petrinji» (1928). Za konstrukciju ove košnice 1926. godine, na izložbi Jugoslavenskih pčelarskih društava u Dubrovniku, dobiva srebrnu medalju. Košnica dobiva ime po svom autoru ''krizmanovka''.
 
To je petrinjska tradicijska košnica i kulturna baština, koja se nekada naveliko koristila, posebice na području [[Banovina|Banovine]] te je zamijenila pletare, blatare i slične lošije vrste. Konstruktor Milan Krizman, po struci stolar, je kao iskusan pčelar unio revoluciju u pčelarenje, a iskoristio je iskustva stečena u zarobljeništvu u Rusiji nakon Prvog svjetskog rata.
 
Krizmanovka je košnica s pokretnim saćem. Ima formu kućice, veoma je funkcionalna, lijepa i dopadljiva. Prostor u košnici može se povećavati ovisno o snazi pčelinje zajednice. U košnici je prostor za uzgoj matice ili pomoćne zajednice. Moguća je vrlo jednostavna uspostava dvomatičnog pčelarenja, proširenja s [[medište|medištem]] ili prirodnim [[ulište|ulištem]]. Sa strane je prostor za prihvat mladih pčela, ima odličnu termičku[[toplinska izolacija|toplinsku izolaciju]] i ventilaciju te i niz drugih tehničkih detalja koji su bitni za [[ekološko pčelarenje|ekološko]], štoviše i za [[biodinamičko pčelarenje]] (npr. dimenzije okvira i dr.). OdKrizmanove različitihkošnice tipovasu (modela)pogodne košnicaza kojestacionarno sepčelarstvo, koristea pčelaridavale usu Hrvatskojprinos 20-45 kg meda godišnje. Nažalost, ova košnica zasigurnoje najboljepala odgovarau standardimazaborav zajer [[ekološkosu pčelarenje|ekološko]]je kaopotisnule ikošnice koje su praktičnije za [[biodinamičkoseobu pčelarenje]]pčela i jednostavnije su za izradu.
 
Kako je na Banovini još uvijek aktivno nekoliko pčelara koji su svojevremeno pčelarili s 50 i više krizmanovih košnica, Pčelarska udruga «Petrinja» pokrenula je projekt «Krizmanovka - Petrinjska tradicijska košnica i [[Nematerijalna kulturna baština|kulturna baština]]». Projekt je predstavljen 27. siječnja 2008. godine u Petrinji, a 2009. godine u časopisu «Hrvatska pčela». U okviru projekta prikupljene je nekoliko preostalih krizmanovih košnica te je na osnovu njih izrađena tehnička dokumentacija za njihovu serijsku proizvodnju košnice. Planirano je da se nekoliko košnica s pčelama na kojima će se vršiti edukacija postavi u Centru za šljivu i kesten u [[Donja Bačuga|Donjoj Bačugi]] i na ekološkom pčelinjaku u [[Klinac|Klincu]]. Pokrenuta je inicijativa za izradu petrinjskog suvenira s krizmanovkom, te za organizirane posjete turista na pčelinjake s krizmanovkom.
 
Povratak prirodi i poticanje [[ekološka proizvodnja|ekološke proizvodnje]] u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije otvara perspektivu za ponovnu primjenu ove košnice jer od različitih tipova (modela) košnica koje koriste pčelari u Hrvatskoj, ova je košnica zasigurno najbolje odgovara standardima za stacionarno [[ekološko pčelarenje|ekološko]] kao i za [[biodinamičko pčelarenje]].
 
=== Nukleus ===