Politička stranka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: af:Politieke party
uklopljen sadržaj iz članka političke stranke
Redak 1:
{{Uklopi iz|Političke stranke}}'''Politička stranka''' je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u [[društvo|društvu]]. Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i stranke koje se opisivaju kao ultra lijeve, lijevo-centar, desno-centar, ultra desne. Mnoge stranke nastale su kad odgovor na duštvena zbivanja kroz povijesni razvoj neke [[zemlja|zemlje]]. U mnogim zemljama u kojima je [[demokracija]] ima duge i duboke korijene, unutar [[država|države]] postoje većinom dvije glavne stranke, i možda jedna ili dvije manjinske.
[[Datoteka:Max Weber 1894.jpg|mini|150px|[[Max Weber]]]]
 
Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju [[Politički sustav|političkog sustava]]. One se pojavljuju u [[Engleska|Engleskoj]] potkraj [[17. stoljeće|17. stoljeća]] (s pojavom građanskog staleža), ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] povećanjem broja sudionika u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).
 
== Konzervativne stranke ==
''Konzervativne stranke'' predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na ideologiji [[Konzervativizam|konzervativizma]] kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su to najčešće desničarske stranke.
 
=== Obilježja konzervativizma ===
Kako je ''konzervativizam'' nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja, osnovna su mu obilježja:
*Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg [[Socijalizam|socijalnog poretka]].
*Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti prethodnih naraštaja.
*Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.
 
== Liberalne stranke ==
Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv sustavnih ograničenja življenja i neograničene [[vlast|vlasti]] vladara. Načelom napretka traži se [[sloboda]] i [[pravo]].
U programu tih stranaka očituje se tri sastavnice:
 
*Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.
*Načela moderne demokracije – [[Suverenitet]] naroda, dioba vlasti, sustav ljudskih i građanskih prava i sloboda, legitimitet.
*Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno gospodarstvo.
 
== Socijaldemokratske stranke ==
Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu reformističkim metodama. Pojam [[Reformizam|reformizma]] oznaka je socijaldemokracije europskih zemalja ([[Njemačka|Njemačke]], [[Austrija|Austrije]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]]). Nastanak i razvoj socijaldemokracije najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
 
=== Njemačka socijaldemokracija ===
Njemačka socijaldemokracija od [[1848.]] godine, kada je osnovana '''Opća njemačka radnička udruga''' s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija demokratskog [[socijalizam|socijalizma]] i [[reforma|reformizma]], a završava revolucionarnim komunističkim programom ([[1914.]])
Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do [[1933.]] stvara se [[Nacionalizam|Nacionalistička partija]] s izrazitim totalitarnim programom.
Prekidom od 1933. do [[1945.]] socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se [[1946.]] razgraničenjem socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine [[socijalizam|demokratskog socijalizma]]. Godine [[1951.]], ustanovljenjem socijalističke [[Internacionala|internacionale]], sasvim je napušten revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.
 
== Demokršćanske stranke ==
Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na nauku [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od [[1891.]] do [[1991.]], u kojem su osnovne vrijednosti [[čovjek]] i njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se postavljaju unutar poruka iz [[Evanđelje|evanđelja]] i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju solidarnost.
[[Kategorija: Politika]]
[[Kategorija:Političke stranke| ]]