Proces nuklearne fisije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nuklearna fisija je stariji članak
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Nuklearna fisija je dijeljenje jezgre atoma na manje dijelove (manje jezgre), pri čemu nastaju + slobodni [[neutron|neutroni]] i druge male jezgre, što bi moglo dovesti do proizvodnje [[foton|fotona]] (u obliku gama-zraka). Fisija teških elemenata je egzotermna reakcija koja oslobađa velike količine [[energija|energije]] kao što su elektromagnetska radijacija i [[kinetička energija]] dijelova (zagrijavanjem veličine materijala gdje se fisija događa). Fisija je oblik elementarne pretvorbe zato što nastali dijelovi nisu istog kemijskog elementa kao orginalni [[atom]].
 
Nuklearna fisija proizvodi snagu za [[nuklearna energija|nuklearnu energiju]] i pokreće eksploziju [[nuklearna bomba|nuklearnih oružja]]. Obje uporabe su moguće zbog određenih sastojaka zvanih nuklearna [[goriva]]. Nuklearna [[goriva]] prolaze kroz fisiju kod sudara sa slobodnim neutronima a za uzvrat stvaraju [[neutron|neutrone]] kad se razdvoje. To omogučavaomogućava samoodržavajuću lančanu reakciju koja oslobađa [[energija|energiju]] kontrolirano u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]] ili vrlo brzo i nekontrolirano kod [[nuklearna bomba|nuklearnih oružja]].
 
Količina [[nuklearna energija|nuklearne energije]] sadržane u nuklearnom [[goriva|gorivu]] je milijun puta veća od količine slobodne energije sadržane u sličnoj količini kemijskog [[goriva]] kao što je [[benzin]], što čini nuklearnu fisiju vrlo primamljivim izvorom [[energija|energije]]. Loša strana toga je što su proizvodi nuklearne fisije [[radioaktivnost|radioaktivni]] i ostaju takvi dugo vremena čime se povećava problem nukleanog otpada. Zabrinutost oko skupljanja nuklearnog otpada i oko eksplozivnog potencijala [[nuklearna bomba|nuklearnih oružja]] je možda veća od poželjnih kvaliteta fisije kao izvora [[energija|energije]], te se oko toga vode velike političke debate.