Inačica od 13. siječnja 2012. u 00:18 uredi IrenaK (razgovor \| doprinosi) 166 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 9. veljače 2012. u 23:48 uredi ukloni ovu izmjenu Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.382 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: [[Datoteka:ChimericMouseWithPups.jpg\|thumb\|Labaratorijski miševi izmjenjenih gena]] Genetski modificirani ~~organizami~~organizmi (GMO) su ~~organizami~~organizmi čiji je [[gen]]etski materijal izmjenjen uz pomoć korištenja tehnika [[genetičko inženjerstvo\|genetskog ~~injženjeristva~~injženjerstva]]. Tehnologija rekombinirane [[deoksiribonukleinska kiselina\|DNA]] je proces u kojem se koriste molekule DNA različitih izvora, koje se spoje u jednu [[molekula\|molekulu]] i tako stvore novu kombinaciju gena. Organizam putem takve DNA stječe nove ili izmijenjene gene. Transgenetički organizmam, ~~poskupina~~podskupina GMO, je organizam u koji je stavljena DNA neke druge vrste. GMO je sastojak genetski modificirane hrane. ==Proizvodnja== Genetska promjena većinom označava dodavanje ili brisanje gena iz DNA. Ako se dodaju geni drugih vrsta, radi se o horizontalnom ~~prjenosu~~prijenosu podataka. U prirodi ovo se javlja kad strana DNA uđe u stanicu iz bilo kojeg razloga. Kad se ovo radi u labaratoriju potrebno je povezati gene s virusem ili fizičkim putem u jezgu odabranog domaćina unijeti DNA. Danas se koriste sufisticiranije metode i u biljke se DNA često prenosi putem [[bakterija]], posebno Agrobacterium, a na životinje putem [[virus]]a, npr. lentivirusa. ==Razvoj== Line 13 ⟶ 14: Na konferenciji u Asilmaru godine 1975. počelo se raspravljati o opasnostima povezanim s genetskim inžinjeringom, a glavni zaključak je bio da se korištenje ove tehnologije mora kontrolirati od strane države sve do trenutka kad će se sa sigurnosti znati da je da je bezopasna. Herbert Boyer je osnovao prvu ~~firmu~~poduzeće, ~~koja~~koje je ~~koristila~~koristilo tehnologiju rekombinirane DNA Genetech, i 1978. proizveli su vrstu E. coli koja je stvarala ljudski protein [[inzulin]]. Ovo je mnogo pomoglo oboljelima od ~~dijabetesa~~[[dijabetes]]a. Godine 1986. za prva probna testiranja bakterija koje su genetski promjenjene da zaštite biljke od leda borila se mala tvrtka Advanced Genetic Sciences iz Oaklanda, [[California]] Iste godina počeo je s terenskim istraživanjima Monsanto.▼ ▲Godine 1986. za prva probna testiranja bakterija koje su genetski promjenjene da zaštite biljke od leda borila se mala tvrtka Advanced Genetic Sciences iz Oaklanda, [[~~California~~Kalifornija]]. Iste godina počeo je s terenskim istraživanjima Monsanto. Krajem 1980-tih počeo se uzgajati manji broj ekperimentalnih usjeva s genetski modificiranim (GM) biljkama u ~~Kandi~~Kanadi i SAD-u. Po prvi put su komercijalno korišteni polovicom devedesetih godina 20 st. Od toga vremena koriste se sve više i više. == Upotreba== GMO se koristi u biološkim i medicinskim istraživanjima, proizvodnji lijekova, ekperimentalnoj medicini i poljoprivredi. Kontraverzna, ali široko prihvaćena je upotreba GMO tehnologije kao pravo patenta nad urodima hrane koji su otporni na komercijane herbicide i/ili stvaraju pesticid unutar same biljke. Najveći dio GMO usjeva na svijetu je u vlasništvu američke korporacije Monsanto. Prema International Service for the Acquisition of Agri-Biotech Applications (ISAAA), godine 2010. je oko 15 miliona poljoprivrednika uzgajalo bioteh usjeve u 29 zemalja. Njih 90% nalazi se u siromašnim zemljama u razvoju, kao što su: [[Indija]], [[Kina]], [[Filipini]], [[Juzna Afrika]]. Globalna komercijalna vrijednost bioteh usjeva je 2008. procijenjenjena na 130 ~~biliona~~bilijuna [[USD]]. U SAD su oko 81-86% usjeva kukuruza, 88-90% svih usjeva soje i 81-93 % usjeva pamuka bioteh usjevi i korištena je GMO tehnologija. Korištenje GMO je izazvlao mnoge kontraverzije širom svijeta. Protivnici tvrde da se je nepoželjno mjenjanjati biološke procese koji su prirodno evaulirali tijekom dugog razdoblja, a neki naglašavaju da moderna znanost ne može u potpunosti shvatiti sve moguće potencijalne negativne utjecaje ovih promjena. Drugi u ovom vide prirodni razvoj ljudske težnje da stvori usjev s najpoželjnijim kakakteristikama. Redak 81: [[vi:GMO]] [[zh:转基因生物]] ~~--[[Suradnik:IrenaK\|IrenaK]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IrenaK\|razgovor]])</small> 02:59, 12. siječnja 2012. (CET)~~

Genetski modificirani organizmi: razlika između inačica