Sažimanje podataka: razlika između inačica

'''Sažimanje podataka'''<ref>[http://www.geof.unizg.hr/dokumenti/strucno_usavrsavanje/Hrv_jezik111202.pdf Geodetski fakultet u Zagrebu] Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Ana Kuveždić Divjak, Martina Triplat Horvat: Hrvatski jezik u geodeziji i geoinformatici, 2. prosinca 2011. </ref> u [[računarstvo|računarstvu]] (još i '''stlačivanje podataka''', '''kompresija podataka'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš, Miroslav: ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 268</ref>) je proces smanjivanja potrebnog fizičkog prostora za pohranu podataka kroz korištenje određenih metoda za zabilježavanje podataka. Osnovna jedinica obrade je [[datoteka]] i ovisno o tipu datoteke unutar datoteke se pojavljuju određena ponavljanja koja je moguće na medij za pohranu zapisati samo jednom i onda samo zabilježiti gdje se ponavljanje još javlja. Na taj način moguće je znatno smanjiti potreban prostor za pohranu što ovisi o strukturi i vrsti datoteke. Dobitak u prostoru je najmanji kod sažimanja zvučno-slikovnih datoteka jer zvuk i pokretne slike su vrlo kaotične prirode i klasične metode sažimanja podataka (sažimanje bez gubitka informacija) ovdje ne funkcioniraju, te se koriste metode u kojima se tolerira određena količina gubitka izvornih podataka.

Postoje dva osnovna načina sažimanja: [[lossy kompresija|sas gubitcima]] i [[lossless kompresija|bez gubitaka]]. Prvi obično rezultira manjom datotekom, ali i sadržajem manje kvalitete, što ga čini idealnim za [[multimedija|multimediju]], a drugi nema [[gubitak podataka|gubitaka informacijainformacijagg, ali je i datoteka veća. Taj se način obično koristi kod kompresiranja ne-multimedijalnih podataka (npr. [[binarna datoteka|binarnih datoteka]], tekstualnih i ostalih vrsta). Pri tome se služimo [[pomoćni program|pomoćnim programima]].