Wikipedija

Slobodna Dalmacija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Logo, podaci kutija, poveznice
Redak 1:
{{Infookvir novine
| ime = Slobodna Dalmacija
| tipslika = [[Slika:Slobodna =dnevneDalmacija novineLogo.svg|200px]]
| formatopis slike = =[[berliner]]
| vlasniktip =EPH, [[Europapressdnevne holdingnovine]]
| izdavačformat =SLOBODNA DALMACIJA= d.d.[[berliner]]
| glavnivlasnik urednik =Krunoslav KljakovićEPH, [[Europapress holding]]
| izdavač = SLOBODNA DALMACIJA d.d.
| odgovorni urednik =
| izvršniglavni urednik =Damir Dukić,= IvoKrunoslav BonkovićKljaković
| novinariodgovorni urednik = =
| utemeljenizvršni urednik = Damir Dukić, Ivo =[[1943.]]Bonković
| novinari =
| utemeljen = [[17. lipnja]] [[1943.]]
| politička orijentacija =
| jezik = [[hrvatski]]
| prestao izlaziti =
| cijena = 7 kn
| sjedište = Hrvatske mornarice 4<br />[[Split]], [[Hrvatska]]
| naklada =
| oclcISSN = 0350-4662
| oclc = 8546528
| stranice = http://www.slobodnadalmacija.hr www.slobodnadalmacija.hr
}}
'''Slobodna Dalmacija''' su hrvatske [[dnevne novine]] i najtiražnije novine u [[Dalmacija|Dalmaciji]].
 
== Mjesto izlaženja ==
Prvi broj tiskan je [[17. lipnja]] [[1943.]]. godine u pojati na [[Mosor]]u. Nakon toga tiskala se u [[Brštanovo|Brštanovu]], Splitu, [[Ogorje|Ogorju]], [[Livno|Livnu]], [[Hvar (grad)|Hvar]]u i [[Vis (grad)|Vis]]u, a od [[26. listopada]] [[1944.]]. stalno u Splitu.
 
== Povijest ==
 
=== Osnutak u ratno doba ===
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preokret u sukobu nastaje krajem [[1942.]]. godine kada su [[Njemačka|Nijemci]] poraženi kod [[Volgograd|Staljingrada]], njihove snage slomljene kod [[El Alamein]]a, a [[SAD|Amerikanci]] pokrenuli ofenzivu na pacifičke otoke pod kontrolom [[Japan|japanske vojske]]. U svibnju [[1943.]]. Nijemci i [[Italija|Italija]]povukli su se iz Afrike, a Saveznici su izvršili ofenzivu na [[Sicilija|Siciliju]] i talijansko kopno.▼
 
U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]]. godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu preko čijih će se "stranica upravljati nabujalim narodnim pokretom". Time je bila začeta ideja današnje Slobodne Dalmacije.▼
▲Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] preokret u sukobu nastaje krajem [[1942]]. godine kada su [[Njemačka|Nijemci]] poraženi kod [[Volgograd|Staljingrada]], njihove snage slomljene kod [[El Alamein]]a, a [[SAD|Amerikanci]] pokrenuli ofenzivu na pacifičke otoke pod kontrolom [[Japan|japanske vojske]]. U svibnju [[1943]]. Nijemci i [[Italija|Italija]]povukli su se iz Afrike, a Saveznici su izvršili ofenzivu na [[Sicilija|Siciliju]] i talijansko kopno.
 
Prvi broj lista tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru[[Mosor]]u [[17. lipnja]] [[1943.]] godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u otežanim uvjetima sa primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se '''Šerif Šehović''', prvi glavni urednik lista, [[Leon Geršković]] i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Knežević. Za list je pisao i književnik [[Jure Kaštelan]].▼
▲U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943]]. godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu preko čijih će se "stranica upravljati nabujalim narodnim pokretom". Time je bila začeta ideja današnje Slobodne Dalmacije.
 
Nakon što su Talijani minobacačima stali gađati Mosor, redakcija se premjestila u Brštanovo pod Mosećom. U rujnu [[1943.]]. godine, poslije kapitulacije Italije, list se nakratko tiskao u Splitu, a potom se list selio od Ogorja do Livna da bi se zatim redakcija i sva oprema prebacila, u prosincu 1943. na Hvar.▼
▲Prvi broj lista tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u otežanim uvjetima sa primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se '''Šerif Šehović''', prvi glavni urednik lista, [[Leon Geršković]] i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Knežević. Za list je pisao i književnik [[Jure Kaštelan]].
S Hvara, kojeg su već u siječnju [[1944.]]. godine okupirali [[nacizam|nacisti]], uredništvo je prebjeglo na slobodni otok Vis gdje su novine jedno vrijeme tiskane i u u obiteljskoj kući književnika [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]].▼
 
U to vrijeme Slobodna već sadrži vijesti o [[kultura|kulturi]] i [[sport]]u. Piše se o kazalištu i o [[HNK Hajduk|Hajduku]], obnovljenom na Visu na dan [[Sveti Duje|sv. Dujma]], [[7. svibnja]] [[1944.]]. godine.▼
▲Nakon što su Talijani minobacačima stali gađati Mosor, redakcija se premjestila u Brštanovo pod Mosećom. U rujnu [[1943]]. godine, poslije kapitulacije Italije, list se nakratko tiskao u Splitu, a potom se list selio od Ogorja do Livna da bi se zatim redakcija i sva oprema prebacila, u prosincu 1943. na Hvar.
▲S Hvara, kojeg su već u siječnju [[1944]]. godine okupirali [[nacizam|nacisti]], uredništvo je prebjeglo na slobodni otok Vis gdje su novine jedno vrijeme tiskane i u u obiteljskoj kući književnika [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]].
▲U to vrijeme Slobodna već sadrži vijesti o [[kultura|kulturi]] i [[sport]]u. Piše se o kazalištu i o [[HNK Hajduk|Hajduku]], obnovljenom na Visu na dan [[Sveti Duje|sv. Dujma]], [[7. svibnja]] [[1944]]. godine.
Partizanske jedinice su u jesen 1944. godine krenule u oslobođenje Dalmacije, pa 72. broj lista od [[26. listopada]] donosi naslov preko čitave prve stranice: "Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije".
 
Line 41 ⟶ 44:
 
=== Slobodna Dalmacija za vrijeme Jugoslavije ===
U vrijeme komunističke vladavine partijski kadrovi imali su znatnog upliva na uređivačku politiku svih novina u [[SFRJ|Jugoslaviji]] pa time i u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj su morali izlaziti propagandni članci koji su veličali ideološko jednoumlje novoga režima. Ipak, novina je dala i niz značajnih članaka koji dokumentiraju povijest poput članka od [[15. travnja]] [[1945.]]. godine o izvanrednom zasjedanju ZAVNOH-a (kasnijeg hrvatskog Sabora) u Splitu na kojem je osnovana prva narodna vlada Hrvatske na čelu s [[Vladimir Bakarić|Vladimirom Bakarićem]] ili članak od [[8. svibnja]] [[1945.]]. godine koji je popratio slom [[Adolf Hitler|Hitlerove]] Njemačke naslovom "Dan pobjede - najveći događaj u historiji čovječanstva".▼
 
▲U vrijeme komunističke vladavine partijski kadrovi imali su znatnog upliva na uređivačku politiku svih novina u [[SFRJ|Jugoslaviji]] pa time i u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj su morali izlaziti propagandni članci koji su veličali ideološko jednoumlje novoga režima. Ipak, novina je dala i niz značajnih članaka koji dokumentiraju povijest poput članka od [[15. travnja]] [[1945]]. godine o izvanrednom zasjedanju ZAVNOH-a (kasnijeg hrvatskog Sabora) u Splitu na kojem je osnovana prva narodna vlada Hrvatske na čelu s [[Vladimir Bakarić|Vladimirom Bakarićem]] ili članak od [[8. svibnja]] [[1945]]. godine koji je popratio slom [[Adolf Hitler|Hitlerove]] Njemačke naslovom "Dan pobjede - najveći događaj u historiji čovječanstva".
 
[[50-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dvije su teme prednjačile na stranicama Slobodne Dalmacije - [[radničko samoupravljanje]] i [[pokret nesvrstanih]].
 
Godine [[1950.]]. provedena je policijska istraga u Slobodnoj radi navodne skupine [[informbiro]]vaca u redakciji kojoj je bio cilj čišćenje režimu nepoćudnog kadra.
 
Slobodna je opširno popratila [[Josip Broz Tito|Titov]] dolazak u Dalmaciju [[6. svibnja]] [[1962.]]. godine, gdje se Tito u govorima kritički obrušio na svoje suradnike u vlasti. Naime, taj posjet dalmaciji uslijedio je nakon zataškanog raskola među republikama na zasjedanju partijskog vrha u [[Beograd]]u. Bio je to početak kasnijih nesporazuma koji će naposljetku dovesti do raspada Jugoslavije.
 
U doba [[hrvatskoHrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] vodstvo lista se uglavnom priklonilo partijskim reformistima zbog čega je nakon zasjedanja u [[Krađorđevo|Karađorđevu]] [[1971.]]. godine gdje se Tito obračunao sa reformističkom strujom, provedena sveopća [[čistka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prilikom čega je [[1973.]]. godine smijenjeno i vodstvo Slobodne Dalmacije, a iz [[Zagreb]]a su dovedeni novi čelnici lista.
 
Slobodna Dalmacija je na svojim stranicama [[4. svibnja]] [[1980.]]. popratila vijest o Titovoj smrti koja je navijestila nastanak unutardržavne krize i zaoštravanje odnosa među pojedinim republikama u čemu je prednjačila [[Srbija]] u kojoj je do kraja [[80-ih]] nastao val nacionalizma koji je drugim narodima u federaciji učinio nemogućim suživot sa Srbima.
 
=== Demokratizacija, neovisnost Hrvatske i rat ===
 
Krajem 80-ih došlo je do vala demokratizacije u komunističkim zemljama na istoku [[Europa|Europe]]. U to vrijeme glavni urednik lista bio je '''Joško Kulušić''' koji je u doba preobrazbe hrvatskog društva iz represivnog [[komunizam|komunizma]] u liberalnu parlamentarnu [[demokracija|demokraciju]], otvorio stranice lista mnogim slobodoumnim ljudima pridonoseći razvoju novog hrvatskog društva. U tim danima list je bilježio prodaju i do 150.000 primjeraka što je ostao nenadmašeni rekord u dalmatinskom novinstvu.
 
Kada su hrvatski komunisti krajem [[1989.]]. godine odlučili provesti slobodne višestranačke izbore i kada je na njima pobjedio [[HDZ]] na čelu s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], Slobodna Dalmacija je pozdravila demokratizaciju zemlje.
 
U vrijeme pred rat kada su nova hrvatska i slovenska vodstva odlučila izaći iz federacije, Slobodna [[26. lipnja]] [[1990.]]. donosi na više stranica izvještaje sa saborskih zasjedanja pod naslovom: "Povijesna odluka Hrvatskog sabora - Republika Hrvatska proglašena suverenom i samostalnom državom".
 
Od jeseni [[1991.]]. godine novinari Slobodne Dalmacije stalno preteprate ratna događanja i izvješčujuizvješćuju o stanju na bojištima. Pišu o napadu na [[Dubrovnik]], o stradanjima naroda na području cijele Dalmacije kao i o hrabrom hrvatskom otporu. Na stranicama se prate i vijesti o bombardiranju Splita, povlačenju [[JNA]] s Visa, obrani [[Zadar|Zadra]] i rušenju Masleničkog mosta.
 
U broju od [[5. kolovoza]] [[1995.]]. godine na prvoj stranici objavljen je naslov: "Hrvatski udar iz trideset pravaca". Na tri se stranice opisuju početne akcije oslobađanja dijelova zemlje koje su držali pobunjeni Srbi. Već idućeg dana list donosi na prvoj stranici najkrupnijim slovima udarnu vijest: "Knin je slobodan!"
 
Broj lista od [[27. kolovoza]] [[1995.]]. izvještava kako je završeno prvo putovanje vlakom iz Zagreba preko Knina do Splita tzv. Vlakom slobode. Jedan od naslova s prve stranice glasi: "Dr. Tuđman: Ovo je dokaz konačne slobode".
 
=== Sporovi oko vlasništva ===
Dana [[13. svibnja]] [[1993.]]. godine zaključen je ugovor o prodaji "Slobodne Dalmacije" Miroslavu Kutli za čijeg je mandata opljačkana za 130 milijuna njemačkih maraka. Prije toga došlo je do štrajka ([[8. ožujka|8.]] do [[13. ožujka]] 1993.) koji je podržalo stotinu zaposlenika redakcije lista. Bio je to posljednji i neuspješni pokušaj da se zaustave nezakonite radnje. List je pretrpio teške gubitke što je dovelo do stagnacije u razvojnim strategijama i tehnološkom razvoju lista.▼
 
U svibnju [[2005.]]. godine Slobodna Dalmacija prodana je [[Europapress Holding|Europapress Holdingu]].▼
▲Dana [[13. svibnja]] [[1993]]. godine zaključen je ugovor o prodaji "Slobodne Dalmacije" Miroslavu Kutli za čijeg je mandata opljačkana za 130 milijuna njemačkih maraka. Prije toga došlo je do štrajka ([[8. ožujka|8.]] do [[13. ožujka]] 1993.) koji je podržalo stotinu zaposlenika redakcije lista. Bio je to posljednji i neuspješni pokušaj da se zaustave nezakonite radnje. List je pretrpio teške gubitke što je dovelo do stagnacije u razvojnim strategijama i tehnološkom razvoju lista.
▲U svibnju [[2005]]. godine Slobodna Dalmacija prodana je [[Europapress Holding|Europapress Holdingu]].
 
== Ostala izdanja ==
Redak 84:
{{glavni|Feral Tribune}}
 
'''Feral Tribune''' je bio [[Hrvatska|hrvatski]] satirički [[tjednik]] koji je izlazio kao podlistak nedjeljnog izdanja Slobodne Dalmacije, a kasnije kao samostalan tjednik do prestanka tiskanja [[2008.]]. godine.
 
Isticao se provokativnim naslovnicama i izrazito kritičnim pristupom. [[Parafraza|Parafraziranje]] i fotomontaže prepoznatljive su osobine ovog tjednika.
 
=== Mali Oglasnik SD ===
 
''Mali Oglasnik'' je tjedni oglasnik u izdanju Slobodne Dalmacije.
 
Line 98 ⟶ 97:
 
=== Internetsko izdanje ===
Internetsko izdanje objavljeno je prvi put [[3. lipnja]] [[1999.]]. godine.▼
 
▲Internetsko izdanje objavljeno je prvi put [[3. lipnja]] [[1999]]. godine.
 
== Glavni urednici ==
* [[Šerif Šehović]] (1943.-1944.)
* [[Neven Šegvić]] (1944.-1945.)
* [[Petar Šegvić]] (1945.-1946.)
* [[Antun Maštrović]] (1946.-1947.)
* [[Božidar Novak]] (1947.-1949.)
* [[Branko Karadžole]] (1949.)
* [[Vladimir Pilepić]] (1949.-1951.)
* [[Igor Radinović]] (1951.)
* [[Mirko Peršen]] (1951.-1953.)
* [[Nikola Disopra]] (1955.-1957.)
* [[Sibe Kvesić]] (1957.-1965.)
* [[Hrvoje Baričić]] (1965.-1973.)
* [[Marin Kuzmić]] (1973.-1978.)
* [[Miro Jajčanin]]
* [[Mirko Prelas]]
* [[Joško Franceschi]] (1982.-1983.)
* [[Joško Kulušić]] (1983.-1993.)
* [[Dino Mikulandra]] (1993.-1995.)
* [[Josip Jović (novinar)|Josip Jović]] (?-2001.)
* [[Dražen Gudić]] (2001.-2005.)
* [[Mladen Pleše]] (2005.-2008.)
* [[Zoran Krželj]] (2008.-2010.)
* [[Krunoslav Kljaković]] (2010.- )
 
 
== Literatura ==
* Mirković Vojko, Šezdest godina dnevnika "Slobodna Dalmacija", u Slobodna Dalmacija, Split, 2003.
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.slobodnadalmacija.hr slobodnadalmacija.hrSlužbene stranice]
 
[[Kategorija:Hrvatske dnevne novine]]▼
[[Kategorija: Splitski tisak]]▼
 
<!-- interwiki -->
▲[[Kategorija:Hrvatske dnevne novine]]
▲[[Kategorija: Splitski tisak]]
 
[[de:Slobodna Dalmacija]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Slobodna_Dalmacija"