Peter Paul Rubens: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: li:Peter Paul Rubens
Nema sažetka uređivanja
Redak 14:
}}
 
'''Peter Paul Rubens''' je bio značajna osoba [[barok]]nog slikarstva 17. stoljeća i pokretač novog slikarstva pokreta, boja i senzualnosti. Najpoznatiji je po svojim [[ProtufreformacijaProtureformacija|protureformatorskim]] [[oltar]]nim slikama, [[portret]]ima, [[pejzaž]]ima, i [[povijesno slikarstvo|povijesnim slikama]] mitoloških i alegorijskih tema.
 
Uz veliki studio u [[Antwerpen]]u gdje je stvarao slike popularne kod plemstva i kolekcionara cijele Europe, Rubens je bio klasično obrazovan u [[humanizam|humanističkoj]] školi, sakupljač umjetnina i diplomat koji je proglašen [[vitez (titula)|vitez]]om od kraljeva [[Filip IV. Španjolski|Filipa IV.]] Španjolskog i [[Karlo I. Engleski|Karla I.]] Engleskog.
Redak 31:
Rubens je putovao u Španjolsku u diplomatskoj misiji 1603. godine noseći poklone obitelji Gonzaga na dvor [[Filip III. Španjolski|Filipa III.]] Dok je bio ondje vidio je bogatu kolekciju Rafaelovih i Tizianovih djela koje je skupio kralj [[Filip II. Španjolski|Filip II.]]<ref>Belkin (1998): 71.–73.</ref> Ovo je bilo prvo njegovo putovanje od mnogih u karijeri, na kojima je kombinirao umjetnost i diplomaciju.
 
Od 1604. proveo je četiri godine u Mantovi, Genovi i Rimu gdje je naslikao brojne portrete koji će kasnije utjecati na rad slikara kao što su [[AnthonyAnthonis van Dyck]], [[Joshua Reynolds]] i [[Thomas Gainsborough]].<ref>Belkin (1998): 75.</ref> U to vrijeme započinje oslikavati gradske palače i crkvene oltare kao što je trodijelni oltar u rimskoj crkvi Santa Maria in Vallicella.<ref>Jaffé (1977): 85.–99.; Belting (1994): 484.–90., 554.–56.</ref>
 
Utjecaj Italije na Rubensa bio je izniman. Pored umjetničkih utjecaja, Rubens se nastavio dopisivati s talijanskim prijateljima cijeli svoj život; čak se i potpisivao kao "Pietro Paolo Rubens" i često govorio o povratku na poluotok – želja koja mu se nije ostvarila.<ref>Belkin (1998): 95.</ref>
Redak 42:
Čuvši za majčinu bolest 1608. godine, Rubens se uputio u Antwerpen, no majka mu je umrla prije njegova dolaska. Njegov povratak u Antwerpen se podudarao s godinama novog prosperiteta zahvaljujući “[[Antwepenski sporazum|Antwerpenskom sporazumu]]” iz 1609. kojim je nastupilo “dvanestogodišnje primirje”. U listopadu iste godine Rubens je postavljen za dvorskog slikara austrijskog vojvode [[Albert VII. Austrijski|Alberta]] i [[Princeza Isabella Clara Eugenia|Isabelle Španjolske]], upravitelja Nizozemskih pokrajina. Dozvoljeno mu je da svoj studio iz dvora u [[Bruxelless]]u preseli u Antwerpen. S nadvojvotkinjom Isabellom ostao je u dobrim odnosima sve do njene smrti 1633. godine, ne samo kao njezin slikar nego i veleposlanik. Još je više učvrstio veze s gradom 1609. godine oženivši Isabellu Brandt, kćerku vodećeg Antwerpenskog građanina i humanista Jana Brandta.
 
Godine 1610. Rubens se preselio u novu kuću s ateljeom koji je sam dizajnirao u maniri talijanskih vila. Danas poznata kao [[Rubenshuis]] muzej u centru Antwerpena, njemu je služila kao radionica, ali i kao škola za njegove učenike i galerija za njegovu osobnu kolekciju umjetnina i knjiga koja je bila najveća u Antwerpenu. Njegov najpoznatiji učenik bio je [[AnthonyAnthonis van Dyck]], koji će postati vodećim flamanskim portretistom koji je često surađivao s Rubensom. Također je surađivao s drugim umjetnicima u gradu, poput slikara životinja i mrtvih priroda [[Frans Snyders|Fransa Snydersa]], koji je zaslužan za orla na njegovoj slici ''Okovani Prometej'', kao i slikarom cvijeća i mrtvih priroda te njegovim dobrim prijateljem [[Jan Brueghel, stariji|Janom Brueghelom starijim]].
 
[[Datoteka:Peter Paul Rubens 032.jpg|mini|desno|Peter Paul Rubens i Frans Snyders, ''Okovani Prometej'', 1611.-12., Muzej umjetnosti, Philadelphia.]]
Redak 52:
 
[[Datoteka:Peter Paul Rubens 035.jpg|mini|lijevo|''Iskrcavanje Marije de' Medici u Marseillesu'', 1622.-25., ulje na platnu, 394 × 295 cm, [[Louvre]].]]
Godine 1621., kraljica Francuske, [[Marija de' Medici]] naručila je od Rubensa dvije velike alegorijske slike koje su trebale slaviti njezin život i njezina muža [[Henrik IV., Francuskikralj Francuske|Henrika IV.]] za “Luxemburšku palaču” u [[Pariz]]u. Louvreu, postavljena je 1625., ali nikada nije bila potpuno dovršena. <ref>Belkin (1998): 175; 192; Held (1975): 218–233, esp. pp. 222–225.</ref> Mariju je protjerao iz Francuske njezin sin [[Luj XIII., Francuskikralj Francuske|Luja XIII.]] i umrla je u Kolnu 1642. godine, u istoj kući u kojoj je Rubens živio kao dječak.<ref>Belkin (1998): 173.-175.</ref>
 
Po isteku Dvanaestogodišnjeg primirja 1621. godine, španjolski [[Habsburgovci]] su povjerili Rubensu više diplomatskih misija i on je bio veoma aktivan do 1630. Kretao se od engleskog do španjolskog dvora u pokušaju da postigne mir između španjolske Nizozemske i Nizozemskih [[Nizozemska republika|ujedinjenih pokrajina]]. Također je putovao u sjevernu Nizozemsku kao umjetnik, ali i kao diplomat gdje je prepoznat kao izniman gospodin. U tom razdoblju dvaput je primio viteški naslov, najprije od kralja Filipa IV. Španjolskog 1624., a potom i od kralja Karla I. Engleskog 1630. Primio je i počasnu titulu majstora umjetnosti sveučilišta u [[Sveučilište Cambridge|Cambridge]]u 1629.<ref>Belkin (1998): 339.–340.</ref>