Razlika između inačica stranice »Mladen Stilinović«

Dodano 47 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
 
====Samostalan rad====
Od 1969. do 1976.g. glavno područje zanimanja Stilinoviću je eksperimentalni [[film]]. Bio je i jedan od suosnivača Galerije Podrum koja djeluje između 1978. i 1980.), a od 1981. do 1991.g. vodi Galeriju Proširenih Medija.
Surađuje s grupom Irwin na projektu Retroavangarde 1994.g.
Umjetničko djelovanje Mladena Stilinovića obuhvaća kolaže, fotografije, knjige umjetnika, slike, instalacije, akcije, filmove i videoradove, pri čemu je konstanta njegovog umjetničkog izraza upotreba svakodnevnih, funkcionalnih, "siromašnih" materijala, jednostavna, ali promišljena realizacija, te proturječnost korištenih simbola. Stilinović se u početku bavio poezijom i eksperimentalnim filmom, a tema njegovih prvih slika i kolaža bio je odnos vizualnog znaka i riječi. Prve slike i kolaži sadržavale su riječi, a realizirao je i brojne "knjige kao djelo umjetnika" (artist book), poput Daj pogle 1 i Daj pogle 2 iz 1974. godine.<ref name="godine">http://www.msu.hr/#/hr/300035/</ref>
Nastavljajući tradiciju avangardne umjetnosti Stilinović se zauzima za društvenu dimenziju umjetnosti: propagira umjetnost kao društvenu kritiku, uz neprikriveni cinizam kao specifični oblik autodistance. Na početku svoga umjetničkog djelovanja ispisuje na kartonima "slike" riječi, pamflete i parole što simboliziraju "papirnatost", efemernost svih govora o uzvišenim ciljevima i sl., a kroz cijelu karijeru stvara “siromašnu“ [[umjetnost]], koja se temelji na papirićima, dosjetkama, igrama riječi, duhovitim citatima - iz jednostavnog razloga: “Nikada nisam imao atelje, a nisam ni slikar po profesiji nego sam autodidakt. Osim toga, konceptualna umjetnost je tijesno povezana s ovakvim pristupom, koji je meni blizak. Sviđa mi se ta mentalna situacija iz koje nastaje umjetnost na običnom listu papira formata A4. Osim papira, često upotrebljavam već potrošeni materijal domaće proizvodnje, karton, novine, tkanine i svakodnevne predmete. Zato ni o kome ne ovisim. Zazirem od monumentalne umjetnosti, osobito u skulpturi. Moji veći radovi nastaju gomilanjem manjih radova.”<ref name="radova">http://old.d-a-z.hr/ostalo/predavanja/interaktiv-stilinovic.htm</ref>
 
=====Ciklus Eksploatacija mrtvih=====
Njegov (najpoznatiji) ciklus Eksploatacija mrtvih (1984. - 1990.) sastoji se od 400-tinjak radova uglavnom malog formata s citatima (kopijama ili interpretacijama) djela suprematizma, konstruktivizma i soc-realizma kao "iskorištavanje mrtvih slikarskih poetika, mrtvih znakova". Umjetnik manipulira crvenom bojom želeći desimbolizirati taj trademark [[Socijalizam|socijalizma]], osloboditi je od konotativnih značenja svođenjem crvene na fizičku supstancu, na pigment. Rad je izlagan na mnogim izložbama, između ostalih i na Documenti u Kasselu 2007.g. i u Istanbulu.<ref name="Istanbulu">http://old.d-a-z.hr/ostalo/predavanja/interaktiv-stilinovic.htm</ref>
 
=====Novac je novac, umjetnost je umjetnost=====
 
=====Umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik=====
"Umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik" (Mladen Stilinović, 1994./1995.). S [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]] i useljavanjem izbjeglica iz ratom poharane Europe, SAD je starom kontinentu "oteo" primat u umjetnosti. Glavna struja avangardne umjetnosti preselila se iz Pariza u New York, a engleski sociologija jezika proglašava univerzalnim jezikom suvremene umjetnosti. Oni koji ne govore jezikom zapadne umjetnosti i umjetničkog tržišta isključeni su iz njega – u prvi plan iskače ideološka dimenzija jezika: engleski kao jezik dominacije i moći.<ref name="moći">http://old.d-a-z.hr/ostalo/predavanja/interaktiv-stilinovic.htm</ref>
Na Venecijanskom bijenalu 2003. u kustoskoj koncepciji Igora Zabela izloženo je 523 stranica iz riječnika, na kojima Stilinović intervenira bijelom bojom definicije svih engleskih riječi u rječniku zamjenjujući jednom jedinom: "bol" (Rječnik - Bol, 2000. - 2003.).
117

uređivanja