Herkulanej: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.5) (robot Mijenja: nl:Herculaneum (oudheid) |
m karta u infokutiji |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Plan Of Ancient Herculaneum.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Plan antičkog Herkulaneja]]▼
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološke lokacije [[Pompeji]], Herkulanej i [[Oplontis]]
|slika =
|godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
Line 8 ⟶ 7:
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/829
|država = {{ZD
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Italija|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Herkulanej|position=left
|lat_deg=40|lat_min=48|lat_sec=|lat_dir=N
|lon_deg=14|lon_min=21|lon_sec=|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Herkulaneja u Italiji</small></center>
}}
'''Herkulanej''' ([[latinski]]: ''Herculaneum'') je antički grad u [[Napulj]]skome zaljevu koji je stradao kad i [[Pompeji]], Stabiae i [[Oplontis]], od erupcije [[Vezuv]]a
▲[[Datoteka:Plan Of Ancient Herculaneum.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Plan antičkog Herkulaneja]]
Dan 22. studenog 1738. godine se smatra za rođendan klasične [[arheologija|arheologije]] jer su tada započela iskapanja Harkulaneja. Voditelj iskopavanja bio je Rocque Joaquin de Alcubierre, a nadgledao ga je markiz Marcelo Venuti koji je boravio u Cortoni gdje je 1732. god. osnovao prvo arheološko društvo, ''Academia Etrusca''. God. 1749. Venuti je napisao prvu knjigu o otkrićima u Herkuleju i Pompejima<ref>[http://www.scribd.com/ilija_culap14/d/66589253/51-Herkulanej Klasična arheologija]</ref>.
Od kada je otkriven 1981. god., u Herkulaneju su pronađeni ostaci samo 150 ljudi i vjeruje se da je evakuacija izvršena na vrijeme te da se većina stanovnika spasila. Pronađeno je mnogo umjetnina, ali i knjižica s mnogobrojnim tekstovima grčkih filozofa.
Svi dokazi potvrđuju daje Herkulanej bio ekskluzivno obalno odmorište i odiše posve drukčijom atmosferom od Pompeja. Ljudi su tamo dolazili uživati ili pak ponuditi usluge onima koji su na odmoru. Forma je bila važna rimskim posjetiteljima koji su bili lagodni, ali ne i bogati. Primjerice, mnogi stupovi bili su načinjeni od opeke, a onda prilagođeni kako bi nalikovali izdubljenom mramoru pravih stupova u Pompejima<ref>[http://www.zemljopis.com/herkulanej.html Herkulanej na zemljopis.com] Preuzeto 12. ožujka 2012.</ref>. Svi dućani i kuće koristili su jarko obojene, bogate mozaike i freske kako bi stvorili atmosferu ladanja, a mnogi među njima su preživjeli.
Od [[1997.]] god. nalazi se na [[UNESCO]]vom popisu zaštićenih spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]].
<gallery>
Datoteka:Ercolano1 Copyright2003KaihsuTai.jpg|<center>''Vila Papyri
Slika:Drunken satyr MAN Napoli Inv5628 n01.jpg|<center>Skulptura pijanog [[Satir]]a iz ''Vile Papyri''
Slika:Resting Hermes MAN Napoli Inv5625 n02.jpg|<center>Skulptura [[Hermes]]a iz ''Vile Papyri''
Datoteka:Ercolano2 Copyright2003KaihsuTai.jpg|Ova kuća je znakovita po brojnim mozaicima▼
Datoteka:Herculaneum
▲Datoteka:Ercolano2 Copyright2003KaihsuTai.jpg|<center>Ova kuća je znakovita po brojnim mozaicima
Datoteka:
Datoteka:
Datoteka:Roman Road Surface at Herculaneum.jpg|<center>Popločana ulica u Herkulaneju
Datoteka:Herculaneum Floor.jpg|Mramorni popločani pod▼
Datoteka:Herculaneum Wall 1.Style.jpg|<center>Zidne slike prvog stila
▲Datoteka:Herculaneum Floor.jpg|<center>Mramorni popločani pod
</gallery>
==Izvori==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
| |||