Hernán Cortés: razlika između inačica

Obrisano 598 bajtova ,  prije 10 godina
m
Uklonjena promjena suradnika 31.147.157.190, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Thijs!bot
No edit summary
m (Uklonjena promjena suradnika 31.147.157.190, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Thijs!bot)
[[Datoteka:Hernan_Fernando_Cortes.jpg|mini|'''Hernán Cortés''']]
 
'''Hernan''' ili '''Hernando Cortes''' (Medellin, [[Merida, Extramadura]], [[1485]]. - Castilleja de la Cuesta, [[Sevilla]], [[2. prosinca]] [[1547]].), [[Španjolska|španjolski]] [[konkvistadori|konkvistador]], i zločinac. Smatra se da je tijekom njegove ekspedicije započete [[1519.]] pobijeno pola milijuna starosjedioca. Također je vodio opsadu Tenochtitlana, tijekom koje je nastradalo preko dvjesto tisuća [[Azteci|Azteka]]. On je sa svojom vojskom potpuno uništio četvrti najveći grad na svijetu, Tenochtitlan, koji je brojio oko dvjesto tisuća stanovnika. Također je začeo ideju dovođenja [[crnci|crnih]] robova iz [[Afrika|Afrike]]. Manipulirao je Mekiskom, ubijao stanovništvo, zavadiopustolov i iskoristio mnoga starosjediočka plemena. Također je masovno na nasilan način pokrštavao ne-kršćane u „Novom svijetu.”istraživač
 
Osvojio je [[1519]].-[[1521]]. veliku državu [[Asteci|Azteka]] (današnji [[Meksiko]]) za Španjolsku i time znatno proširio [[Španjolsko Carstvo]] u [[Novi Svijet|Novom Svijetu]].
[[Francisco Hernandez de Cordoba]] je [[1517]], a [[Juan de Grijalba]] [[1518]], poduzeo ekspediciju prema [[Yucatan]]u, današnji jugoistok Meksika. Obojica su se vratili s relativno malim količinama [[zlato|zlata]], ali i s pričama o zemlji koja je još udaljenija i prepuna zlata. Cortes je prodao sve svoje posjede da bi kupio [[brod]]ove i opremio ekspediciju. Službeni cilj ekspedicije je bio pokušaj uspostave trgovine s novim zemljama na zapadu. [[Diego Velazquez de Cuellar]], guverner Kube, odobrio je Cortesu put.
 
Cortes je krenuo na put [[18. veljače]] 1519. Imao je 506 vojnika, oko 100 pomoraca, 16 konja, te nekoliko topova. Najprije se iskrcao uz obalu Yucatana. Tu se zadržao veoma kratko jer u blizini bilo puno zlata. [[4. ožujka]] 1519 ponovno se iskrcao sjevernije i osnovao grad [[Veracruz]]. Lokalno stanovništvo ga je dočekalo s darovima, hranom i zlatom. Oni su mu rekli da se njihov vladar nalazi u gradu [[Tenochtitlan]] (danas [[Mexico city]]). Ubrzo je stiglo izaslanstvo aztečkog vladara [[Moctezuma II.|Moctezume II.]] koji su također donesli nove darove. Cortes je ubrzo saznao da Azteciaztezi smatraju Cortesa njihovim bogom [[Quetzalcoatl]]om, ili njegovim izaslanikom. Cortes je odlučio iskoristiti situaciju i držati Azteke u zabludi. Dio Cortesovih ljudi je htio da pokradusakupe u kratkom vremenu što više zlata, a zatim da se vrate na Kubu. Cortes je, međutim, imao drugačije planove. Naredio je da se spale svi brodovi, osim jednog manjeg, i tako se osigurao od eventualne pobune svojih ljudi i [[dezerter|dezertiranja]]. Zatim je sa svojim ljudima krenuo prema Tenochtitlanu.
 
Cortes je putem napadnut od plemena [[Tlaxcalteca|Tlaškaletka]]. Ovi su bili nezavisno pleme koje Asteci nikada nisu pokorili. Španjolci su lagano dobili bitku zbog superiornosti u [[oklop]]ima, [[vatreno oružje|vatrenom oružju]] i konjima nasuprot indijanskim [[luk i strijela|strijelama]], [[macquahuitl]]om i [[koplje|kopljima]]. Nakon pobjede, Cortes je plemenu ponudio da služe pod njegovim zapovjedništvom, kao vojnici i sluge, i da će im zauzvrat oprostiti napad. Ukoliko odbiju, zaprijetio je da će pobiti čitavo njihovo pleme. Tlaškalteci su pristali. Cortes je nastavio put s oko 2,000 vojnika iz plemena Tlaškalteka kao saveznicima i s još više članova istog plemena kao nosačima namirnica.
 
Kada je stigao u grad [[Cholula]], drugi po veličini u aztečkoj državi, širile su se glasine da Azteciindijanci namjeravaju poubijati Španjolce na spavanju. Cortes nije mogao utvrditi da li je to istina ili ne, pa je naredio smaknuće svih istaknutih [[Cholulteca|Čolulteka]]. Cijeli grad je spaljen a u pokolju je ubijeno između 15,000 i 30,000 AztekaIndijanaca. Cortes je poslao poruku Montezumi II. da se u Choluli nisu odnosili prema njemu s poštovanjem pa su zato kažnjeni, ali ako se Montezuma II. bude prema njemu odnosio s poštovanjem i dočekao ga s darovima i zlatom, nema se čega bojati.
 
Ekspedicija je stigla u Tenochtitlan [[8. studenog]] 1519. Montezuma II. je Cortesa dočekao s velikim darovima, kako i dolikuje povratku [[Bog]]a (!). Montezuma je pripremio palaču svog oca [[Axayacatl]]a za Španjolce i njihove saveznike. Cortes je zahtijevao da dobije još zlata, te da se Montezuma II. zakune da će svake godine darivati Cortesu i španjolskom kralju jednak iznos zlata. Cortes je i naredio da se iz dva najveća [[hram]]a piramida uklone svi aztečki [[idol]]i i da se na to mjesto postavi [[svetište]] Djevice Marije. Svim njegovim zahtjevima je udovoljeno.
 
Cortes je Moctuzemu II. zatim u svojoj palači uzeo za taoca u slučaju eventualne pobuna Aztekaazteka.
 
U travnju [[1520]] Cortes je saznao da je Velasquez s Kube poslao novu ekspediciju od 900 vojnika, koju je predvodio [[Panfilo de Narvaez]] (1470?-1528), s ciljem da smijeni Cortesa. Cortes je u Tenochtitlanu ostavio nekoliko stotina ljudi pod zapovjedništvom svog najpouzdanijeg čovjeka, [[Pedro de Alvarado|Pedra de Alvarada]]. Zatim je krenuo u susret Narvaezu. Cortes je po noći upao u Narvaezov logor, zarobio ga i pridobio njegove ljude pričama o zlatu na svoju stranu. Po povratku u Tenochtitlan u gradu je izbila pobuna Azteka protiv Španjolaca. Azteci su držali Španjolce pod opsadom u palači. Pobuna je izbila jer je Alvarado izvršio pokolj nad Aztecima (nekoliko stotina mrtvih) u toku njihovog festivala koji je uključivao i ljudsko žrtvovanje.
 
Uskoro su Azteci izabrali novog poglavicu [[Guatimozin]]a. Azteci su dopustili da Cortes uđe u palaču i pridruži se Alvaradu, ali su zatim i njega napali. Cortes je naredio Montezumi II. da pokuša umiriti Azteke, ali su ga ovi gađali kamenjem i teško ozlijedili. Od posljedica ranjavanja Montezuma II. je umro tri dana poslije. Azteci su započeli opsadu palače i čekali da Španjolcima ponestane hrane. [[1. srpnja]] 1520, Cortes je odlučio pokušati probiti opsadu. Noć je bila kišna i kasnije je prozvana ''Tužna noć'' ([[španjolski jezik|španjolski]] ''La Noche Triste''). Borba je bila žestoka a Španjolcima je bilo otežano kretanje jer su nosili velike količine zlata. Više od 400 španjolaca i 2,000 njihovih Aztečkihindijanskih saveznika su poginuli, ali se Cortes s malom skupinom uspio probiti i pobjeći. Azteci su krenuli u potjeru, ali ih je Cortes porazio u
[[bitka kod Otumbe|bitci kod Otumbe]], [[7. srpnja]] 1520.
 
16.845

uređivanja