Hernán Cortés: razlika između inačica

'''Hernan''' ili '''Hernando Cortes''' (Medellin, [[Merida, Extramadura]], [[1485]]. - Castilleja de la Cuesta, [[Sevilla]], [[2. prosinca]] [[1547]].), [[Španjolska|španjolski]] [[konkvistadori|konkvistador]], i zločinac. Smatra se da je tijekom njegove ekspedicije započete [[1519.]] pobijeno pola milijuna starosjedioca. Također je vodio opsadu Tenochtitlana, tijekom koje je nastradalo preko dvjesto tisuća [[Azteci|Azteka]]. On je sa svojom vojskom potpuno uništio četvrti najveći grad na svijetu, Tenochtitlan, koji je brojio oko dvjesto tisuća stanovnika. Također je začeo ideju dovođenja [[crnci|crnih]] robova iz [[Afrika|Afrike]]. Manipulirao je Mekiskom, ubijao stanovništvo, zavadiopustolov i iskoristio mnoga starosjediočka plemena. Također je masovno na nasilan način pokrštavao ne-kršćane u „Novom svijetu.”istraživač

Cortes je krenuo na put [[18. veljače]] 1519. Imao je 506 vojnika, oko 100 pomoraca, 16 konja, te nekoliko topova. Najprije se iskrcao uz obalu Yucatana. Tu se zadržao veoma kratko jer u blizini bilo puno zlata. [[4. ožujka]] 1519 ponovno se iskrcao sjevernije i osnovao grad [[Veracruz]]. Lokalno stanovništvo ga je dočekalo s darovima, hranom i zlatom. Oni su mu rekli da se njihov vladar nalazi u gradu [[Tenochtitlan]] (danas [[Mexico city]]). Ubrzo je stiglo izaslanstvo aztečkog vladara [[Moctezuma II.|Moctezume II.]] koji su također donesli nove darove. Cortes je ubrzo saznao da Azteciaztezi smatraju Cortesa njihovim bogom [[Quetzalcoatl]]om, ili njegovim izaslanikom. Cortes je odlučio iskoristiti situaciju i držati Azteke u zabludi. Dio Cortesovih ljudi je htio da pokradusakupe u kratkom vremenu što više zlata, a zatim da se vrate na Kubu. Cortes je, međutim, imao drugačije planove. Naredio je da se spale svi brodovi, osim jednog manjeg, i tako se osigurao od eventualne pobune svojih ljudi i [[dezerter|dezertiranja]]. Zatim je sa svojim ljudima krenuo prema Tenochtitlanu.

Kada je stigao u grad [[Cholula]], drugi po veličini u aztečkoj državi, širile su se glasine da Azteciindijanci namjeravaju poubijati Španjolce na spavanju. Cortes nije mogao utvrditi da li je to istina ili ne, pa je naredio smaknuće svih istaknutih [[Cholulteca|Čolulteka]]. Cijeli grad je spaljen a u pokolju je ubijeno između 15,000 i 30,000 AztekaIndijanaca. Cortes je poslao poruku Montezumi II. da se u Choluli nisu odnosili prema njemu s poštovanjem pa su zato kažnjeni, ali ako se Montezuma II. bude prema njemu odnosio s poštovanjem i dočekao ga s darovima i zlatom, nema se čega bojati.

Ekspedicija je stigla u Tenochtitlan [[8. studenog]] 1519. Montezuma II. je Cortesa dočekao s velikim darovima, kako i dolikuje povratku [[Bog]]a (!). Montezuma je pripremio palaču svog oca [[Axayacatl]]a za Španjolce i njihove saveznike. Cortes je zahtijevao da dobije još zlata, te da se Montezuma II. zakune da će svake godine darivati Cortesu i španjolskom kralju jednak iznos zlata. Cortes je i naredio da se iz dva najveća [[hram]]a piramida uklone svi aztečki [[idol]]i i da se na to mjesto postavi [[svetište]] Djevice Marije. Svim njegovim zahtjevima je udovoljeno.

Cortes je Moctuzemu II. zatim u svojoj palači uzeo za taoca u slučaju eventualne pobuna Aztekaazteka.

Uskoro su Azteci izabrali novog poglavicu [[Guatimozin]]a. Azteci su dopustili da Cortes uđe u palaču i pridruži se Alvaradu, ali su zatim i njega napali. Cortes je naredio Montezumi II. da pokuša umiriti Azteke, ali su ga ovi gađali kamenjem i teško ozlijedili. Od posljedica ranjavanja Montezuma II. je umro tri dana poslije. Azteci su započeli opsadu palače i čekali da Španjolcima ponestane hrane. [[1. srpnja]] 1520, Cortes je odlučio pokušati probiti opsadu. Noć je bila kišna i kasnije je prozvana ''Tužna noć'' ([[španjolski jezik|španjolski]] ''La Noche Triste''). Borba je bila žestoka a Španjolcima je bilo otežano kretanje jer su nosili velike količine zlata. Više od 400 španjolaca i 2,000 njihovih Aztečkihindijanskih saveznika su poginuli, ali se Cortes s malom skupinom uspio probiti i pobjeći. Azteci su krenuli u potjeru, ali ih je Cortes porazio u