Wikipedija

Villa Angiolina u Opatiji: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m rv.
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:VillaAngiolina.jpg|mini|desno|300px|[[Magnolija|Magnolije]] uz Villu Angiolina u Opatiji]]
'''Villa Angiolina''' je zgrada koja je obilježila početak [[turizam|turizma]] [[Opatija|Opatije]]. Sagrađena je [[1844]]. godine i smještena usred [[Opatijski perivoj|botaničkog vrta]].
 
To je vila u pejsažu, paladijevskoga tipa s historicističkim arhitekturalnim oblikovanjem neorenesansnog vokabulara. Okružena je parkom, odnosno glasovitim arboretumom koji je značajan primjer hortikulturne parkovne baštine. Građevina je simetrična s monumentalnim stepenište, s morske strane ispred kojeg je centralni dio parka s cvjetnom rotondom. Unutrašnjost prizemlja je bogato dekorirana štukaturama (frizovi, girlande), neokorintskim stupovima, oslikana zoomorfnim i vegetabilnim iluzionističkim slikarijama, urešena zastorima i zrcalima.
Villa je dovršena [[1844]]. godine, nakon pregradnje jednog starijeg objekta u vlasništvu baruna Hallera von Hallersteina. Opatija je dotad bila relativno veliko naselje s oko 120 kuća, udaljenijih od morske obale i orijentiranog uglavnom prema [[ribarstvo|ribarstvu]] i [[pomorstvo|pomorstvu]]. Dolaskom riječkog patricija Iginija Scarpe i njegovim podizanjem ljetnikovca Angioline, [[Opatija]] otvara vrata čitavom nizu gostiju i putnika, među kojima austrijskoj carici Mariji Ani, [[botanika|botaničaru]] Heinrichu Noëu, hrvatskom banu [[Josip Jelačić|Josipu Jelačiću]] i drugima koji, oduševljeni lokalnom vegetacijom i klimom, šire famu Opatije i tako pripremaju teren za skoro nastajanje [[klima]]tskog lječilišta. Nakon Scarpe i njegovog sina Paola, koji se već [[1869]]. bavio idejom osnivanja sanatorija, vilu posjeduju moravski plemić Chorinsky, Društvo južnih željeznica (za čije će ere u vilu biti smješten i prestolonasljednički par [[Princ Rudolf (Austro-Ugarska)|Rudolf]] i Štefanija te njihov gost, [[Štajerska|štajerski]] satirik Rosegger), Međunarodno društvo spavaćih kola, Lječilišno povjerenstvo i drugi. Kako je rasla cijena vile govori i činjenica da je Iginio Scarpa čitav teren kupio za 700 forinti, a [[1910]]. vila s perivojem, punim egzotičnog raslinja, prodana je za 2,5 milijuna kruna. U Scarpino doba Villa Angiolina je stjecište [[Rijeka|riječke]] elite i ljetnih zabava na terasama, potkraj [[Austro-Ugarska|austrijskog doba]] sjedište Lječilišnog povjerenstva s muzičkim paviljonom i živom promenadom pred južnom fasadom.▼
 
Na mjestu vile ranije se nalazila kuća pomorca Matije Justija Katičića, koji je 1845. imanje s kućom prodao riječkom patriciju Paolu Scarpi (1822.-1884.). U kupoprodajnom se ugovoru navodi da se na imanju nalaze dva objekta: štala i "kućica pokrivena crijepom". Ta je kuća pregrađena u vilu najkasnije 1848. godine, budući je u spisima iz rujna te godine hvale kao lijepu Villu Scarpa, koju od samog nastanka, zbog romantičnog položaja i gostoljubivosti vlasnika, rado pohode Riječani i stranci.
 
▲Villa je dovršena [[1844]]. godine, nakon pregradnje jednog starijeg objekta u vlasništvu baruna Hallera von Hallersteina. Opatija je dotad bila relativno veliko naselje s oko 120 kuća, udaljenijih od morske obale i orijentiranog uglavnom prema [[ribarstvo|ribarstvu]] i [[pomorstvo|pomorstvu]]. Dolaskom riječkogriječkih patricija, oca i sina Iginija i Paola Scarpe i njegovim podizanjem ljetnikovca Angioline (vilu su tako nazvali po svojoj pokojnoj supruzi, odnosno majci), [[Opatija]] otvara vrata čitavom nizu gostiju i putnika, među kojima austrijskoj carici Mariji Ani, [[botanika|botaničaru]] Heinrichu Noëu, hrvatskom banu [[Josip Jelačić|Josipu Jelačiću]] i drugima koji, oduševljeni lokalnom vegetacijom i klimom, šire famu Opatije i tako pripremaju teren za skoro nastajanje [[klima]]tskog lječilišta. Nakon Scarpe i njegovog sina Paola, koji se već [[1869]]. bavio idejom osnivanja sanatorija, vilu posjeduju moravski plemić Chorinsky, Društvo južnih željeznica (za čije će ere u vilu biti smješten i prestolonasljednički par [[Princ Rudolf (Austro-Ugarska)|Rudolf]] i Štefanija te njihov gost, [[Štajerska|štajerski]] satirik Rosegger), Međunarodno društvo spavaćih kola, Lječilišno povjerenstvo i drugi. Kako je rasla cijena vile govori i činjenica da je Iginio Scarpa čitav teren kupio za 700 forinti, a [[1910]]. vila s perivojem, punim egzotičnog raslinja, prodana je za 2,5 milijuna kruna. U Scarpino doba Villa Angiolina je stjecište [[Rijeka|riječke]] elite i ljetnih zabava na terasama, potkraj [[Austro-Ugarska|austrijskog doba]] sjedište Lječilišnog povjerenstva s muzičkim paviljonom i živom promenadom pred južnom fasadom.
Od studenog 2007. u vili djeluje Hrvatski muzej turizma.
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Villa_Angiolina_u_Opatiji"