Tokajski vinogradi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Mijenja: pl:Tokajski region winiarski |
m karta u infokutiji |
||
Redak 7:
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1063
|država = {{ZD
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Mađarska|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=15
|label=Tokaj-Hegyalja|position=left
|lat_deg=48|lat_min=15|lat_sec=|lat_dir=N
|lon_deg=21|lon_min=35|lon_sec=|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Tokajskog podbrđa u Mađarskoj</small></center>
}}
'''Tokajski vonogradi''' ili '''Tokajsko podbrđe''' ([[mađarski]]: ''Tokaj-Hegyalja'') je povijesna oblast u sjeveoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] koja je poznata po uzgoju i proizvodnji [[vino|vina]]. U oblasti se nalaze 28 sela na oko 7.000 hektara vinogradskog zemljišta, od čega je oko 5.000 zasađenih [[vinova loza|vinovom lozom]].
[[Slika:River Tisza & Bodrog Tokaj.jpg|mini
Oblast je poznata po vinu ''[[Tokaji aszú]]'' koje je najstarije vino proizvedeno sa plemenitom sivom [[plijesan|plijesni]]<ref>Ovo vino se s ponosom spominje u mađarskoj nacionalnoj himni ''[[Himnusz]]''</ref>, oko 1570. godine<ref>Prvi spomen je u djelu ''Nomenklatura'' (Fabricius Balázs Sziksai) iz 1576. godine.</ref>.
Line 17 ⟶ 24:
==Povijest==
[[Slika:Tokaj cellar2.png|mini
[[Datoteka:Tokaji aszu 2007.jpg|mini|lijevo|<center>Tokaji Aszú 4 Puttonyos, berba 1990., u boci od 500 ml]]
Vinogradi u Tokaju su postojali već u 12. stoljeću, ali nije poznato tko ih je zasadio. Naime, [[Kelti]] su tu obitavali u 1. st. pr. Kr., a pronađen je okamenjeni list vinove loze iz 3. st. kada su tu živjeli [[Rimljani]]. [[Slaveni]] su se naselili u 5. ili 6. stoljeću, a ime oblasti, "Tokaj", je najvjerojatnije od slavenske riječi "Stokaj" u značenju utoka jedne rijeke u drugu ([[Bodrog (rijeka)|Bodrog]] u [[Tisa|Tisu]]). [[Latini]] su se naselili za vrijeme [[Bela III.|Bele III.]] (1130.-1162.) i [[Bela IV.|Bele IV.]] (1235.-1270.) iz područja Valonije ili Italije, ali je vinogradarstvo u Tokaju pravo procvalo početkom 16. stoljeća.
Line 41 ⟶ 48:
{{Svjetska baština u Mađarskoj}}
{{coord|48.15|N|21.35|E|source:kolossus-frwiki|display=title}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Zemljopis Mađarske]]
| |||