Vinkovačko srebro: razlika između inačica

'''Akvilino srebro''' je ostava bogato ukrašenog rimskog srebrnog posuđa s početka [[4. stoljeće|4. st.]], otkrivena [[24. ožujka]] [[2012]]. u [[Vinkovci]]ma, prigodom zaštitnih arheoloških istraživanja u Dugoj ulici 26.

Ostava se sastoji od oko 50 predmeta: pladnjeva, zdjela, tanjura, [[čaša]], vrčeva i [[žlica]], ukupne mase oko 35 [[kg]]. Prema prvim procjenama, većinu, a možda i sve predmete iz te stilski vrlo homogene ostave izradio je Antonije Akvila, majstor koji je svoj autorski potpis urezao na jednom od predmata, što vinkovačkuvinkovački ostavunalaz čini jedinstvenomjedinstvenim, jer se autori ukrašenog srebrnog posuđa iz vremena [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] u pravilu nisu potpisivali na svoja djela, negoveć su u njih urezivali imena naručitelja tj. vlasnika, primjerice kao u slučaju Seusova blaga.

Premda je u prvi mah datirano u kraj 4. i početak 5. st., mnogo je vjerojatnije da je Akvilono blago potječe sizrađeno početkapočetkom 4. st.

U prilog tome govore figuralni motivi Dobrogadobrog pastira i konjanika u lovu na na lava siz središnjih medaljona dvaju velikih pladnjeva, koji su česti u rimskoj umjetnosti prve polovice 4. st., dok kasnije gube popularnost.

Naručitelj Akvilina posuđa je zacijelo bio poganin, jer ni jedan od dekorativnih i ukrasa s posuđa nema isključivo kršćansko značenje, što također može ukazivati na raniju dataciju nastanka ovog pou mnogočemurano izuzetnog4. nalazastoljeće.

Premda po masi i broju otkrivenih predmeta Akvilino srebro nadmašuje glasovito Seusovo blago, ono svojom umjetničkom kvalitetom ipak bitno zaostaje za Seusovimglasovitim nalazom iz Barbarige, te se smatra da je moglo nastati u provincijalnoj radionici koja se mogla nalaziti u samim Cibalama, rimskom prethodniku današnjih [[Vinkovci|Vinkovaca]].