Kosina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ispravak uočenih tipfelera |
Nastavak uređenja članka |
||
Redak 40:
:<math> G_n = G \cos \alpha </math>
kako slijedi iz elementarne trigonometrije (kateta uz kut je hipotenuza puta kosinus, a nasuprotna je hipotenuza puta sinus).
===Sile na tijelo stavljeno na kosinu===
[[Datoteka:Sile na tijelo postavljeno na kosinu.PNG|desno|mini|320px|Sile na tijelo stavljeno na kosinu]]
Ako tijelo samo stavimo na kosinu (i dalje ga ne diramo), ono će ili ostati mirovati na tome mjestu, ili će se gibati niz kosinu jednoliko ubrzano. Ishod ovisi o nagibu kosine i koeficijentu trenja, i lako se odredi analizom sila koje djeluju na tijelo.
Na skici desno prikazane su sve sile koje djeluju na tijelo ostavljeno na kosini. U normalnom smjeru (okomito na kosinu) na tijelo djeluje težina <math>\scriptstyle \vec G </math> svojom komponentom <math>\scriptstyle \vec G_n </math> (prikazanom na gornjoj skici) i normalna reakcija podloge <math>\scriptstyle \vec N </math>. Sila <math>\scriptstyle \vec N </math> je reakcija na silu kojom tijelo (u ovom slučaju, samo zbog težine) pritišće na podlogu, a koja nije prikazana na skici jer promatramo samo sile koje djeluju na tijelo. Budući da tijelo ne dobiva ubrzanje u normalnom smjeru, vektorski zbroj komponenata sila u tome smjeru iznosi nula, tj. <math>\scriptstyle N = G \cos \alpha </math> (normalna komponenta težine i normalna reakcija podloge se poništavaju).
U tangencijalnom smjeru tijelo niz kosinu vuče težina svojom komponentom <math>\scriptstyle \vec G_t </math>, a protivi joj se sila trenja <math>\scriptstyle \vec T </math> u suprotnom smjeru. (To trenje je dio ukupne reakcije podloge, očito tangencijalna komponenta, ali je uobičajeno nazivati ga samo trenjem). Tijelo mase <math>\scriptstyle m </math> će dobivati ubrzanje <math>\scriptstyle \vec a </math> niz kosinu ako je iznos <math>\scriptstyle \vec G_t </math> veći od trenja:
:<math> G \cos \alpha - T = ma </math>
kako slijedi iz drugog Newtonovog aksioma.
| |||