Inačica od 4. veljače 2012. u 22:07 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.346 edits m r2.7.2+) (robot Mijenja: ka:აახენის ტაძარი ← Starija izmjena		Inačica od 5. travnja 2012. u 15:29 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m karta u infokutiji i poveznice Novija izmjena →
Redak 7: \|ugroženost = ne \|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/3 \|država = {{ZD+X/N\|~~Z\|ZNJE~~NJE}} <br> <center>{{Lokacijska karta\|Njemačka\|width=200\|float=center \|caption=\|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg\|marksize=10 \|label=Aachenska katedrala\|position=right \|lat_deg=50\|lat_min=46\|lat_sec=29\|lat_dir=N \|lon_deg=6\|lon_min=05\|lon_sec=04\|lon_dir=E }}<small>Lokacija Aachena u Njemačkoj</small></center> }} '''Aachenska katedrala''', često zvana i '''Carskom katedralom''' ([[Njemački\|njem.]]: ''Kaiserdom)'', je [[rimokatoličanstvo\|rimokatolička]] crkva u [[Aachen]]u, [[Njemačka]]. Ona je najstarija [[katedrala]] u sjevernoj [[Europa\|Europi]], a tijekom srednjeg vijeka a bila je poznata kao "'''Kraljevska crkva Svete Djevice Marije od Aachena'''". Punih 600 godina, od 936. do 1531. god., Dvorska kapela u Aachenu je bila krunidbena crkva 30 [[Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva\|njemačkih kraljeva]] i 12 kraljica. Crkva je danas episkopalno sjedište Aachenske [[biskupija\|biskupije]].▼ [[Datoteka:Aachen Dom um 1900.jpg\|mini\|250px\|<center>Pogled s juga na katedralu oko 1900. god.]]▼ ▲'''Aachenska katedrala''', često zvana i '''Carskom katedralom''' ([[Njemački\|njem.]]: ''Kaiserdom)'', je [[rimokatoličanstvo\|rimokatolička]] crkva u [[Aachen]]u, [[Njemačka]]. Ona je najstarija [[katedrala]] u sjevernoj [[Europa\|Europi]], tijekom srednjeg vijeka a bila je poznata kao "'''Kraljevska crkva Svete Djevice Marije od Aachena'''". Punih 600 godina, od 936. do 1531. god., Dvorska kapela u Aachenu je bila krunidbena crkva 30 [[Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva\|njemačkih kraljeva]] i 12 kraljica. Crkva je danas episkopalno sjedište Aachenske [[biskupija\|biskupije]]. God. 1978., katedrala je bila jedna od prvih 12 spomenika koji su dospijeli na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]], kao prvi njemački spomenik i jedan od prva tri europska spomenika povijesne i kulturne baštine. <ref> http://whc.unesco.org/en/list/3</ref>▼ ▲God. 1978., katedrala je bila jedna od prvih 12 spomenika koji su dospijeli na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]], kao prvi njemački spomenik i jedan od prva tri europska spomenika povijesne i kulturne baštine. <ref> [http://whc.unesco.org/en/list/3 Aachenska katedrala] na službenim stranicama UNESCO-a {{en icon}} preuzeto 4. travnja 2012.</ref>. ▲[[Datoteka:Aachen Dom um 1900.jpg\|mini\|250px\|lijevo\|<center>Pogled s juga na katedralu oko 1900. god.]] [[Slika:AaachenChapelDB.svg\|mini\|250px\|lijevo\|<center>Tlocrt katedrale s istaknutom dvorskom kapelom Karla Velikog.]] == Dijelovi == ===Dvorska kapela=== {{glavni\|Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu}} [[Slika:~~AaachenChapelDB~~Königsthron Aachener Dom.~~svg~~jpg\|mini~~\|250px~~\|lijevo\|<center>~~Tlocrt katedrale s istaknutom dvorskom kapelom~~Prijestolje Karla Velikog.]] [[Datoteka:AachenerDomOsten.jpg\|mini\|<center>Gotički korski vitraji.]]▼ [[Slika:AachenerDomSarg.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Sarkofag Karla velikog]]▼ Srce katedrale je [[Karolinška renesansa\|karolinška]] Dvorska [[kapela]], koja je danas malena u usporedbi s ostalim nadogradnjama. [[Karlo Veliki]] je započeo izgradnju [[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu\|Dvorske kapele]] oko 792. god. zajedno s drugim obližnjim građevinama koje su pripadale kraljevskoj palači. Posvetio ju je 805. god. papa [[Lav III.]] u čast [[Djevica Marija\|Djevice Marije]]. Njena značajna nadogradnja je izvršena u 10. stoljeću, a obnova u 1881. god. <ref>Jay Jacobs, ''The Encyclopedia of World Art'', 1. Izdanje, London, 1975., str. 9.</ref> ===Kor=== ▲[[Datoteka:AachenerDomOsten.jpg\|mini\|<center>Gotički korski vitraji.]] Kako bi se osigurao dovoljno veliki prostor za brojne hodočasnike, izgrađen je veliki [[Gotička arhitektura\|gotički]] kor u obliku dvorane s dvodijelnom tzv. „staklenom kapelom“ (''Capella vitrea'') koja je posvećena na 600tu godišnjicu smrti Karla Velikog. [[Kupola]], nekoliko drugih kapela i [[zvonik]] su izgrađeni kasnije. Line 29 ⟶ 37: === Kripta Karla Velikog=== [[Datoteka:Aachen Domschatzkammer Eingang.jpg\|mini\|<center>Ulaz u katedralnu riznicu.]] U kripti katedrale sahranjen je [[Karlo Veliki]] 814. god., a 1000. god., [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva\|Oton III.]] (koji je također sahranjen u katedrali) ju je dao otvoriti, što je zabilježio Oton iz Lomella u Novaleškim kronikama oko 1026. god. Tu spominje kako su se iznenadili pronašavši Karlovo tijelo u sjedećem položaju sa zlatnom krunom na glavi i žezlom u rukavicama kroz koje su probili nokti. Iznad njega se nalazio kanopos od vapnenca i mramora.<ref > Iz ''Monumenta Germaniae Historica, Scriptores'', VII, knjiga III., str. 32.: <brsmall>~~'' "~~{{citat\|So we went in to Charles. He did not lie, as the dead otherwise do, but sat as if he were living. He was crowned with a golden crown and held in his gloved hands a sceptre; the fingernails had penetrated through the gloves and stuck out. Above him was a canopy of limestone and marble. Entering, we broke through this. Upon our entrance, a strong smell struck us. Kneeling, we gave Emperor Charles our homage, and put in order the damage that had been done. Emperor Charles had not lost any of his members to decay, except only the tip of his nose. Emperor Otto replaced this with gold, took a tooth from Charles’s mouth, walled up the entrance to the chamber, and withdrew again.~~"''~~}} </small></ref> Na zidu velike dvorane u gradskoj palači u Aachenu nalazi se naslikan upravo prizor kako Oton s plemićima gleda u mrtvog Cara. God. 1165., car [[Fridrik I. Barbarossa]] je dao da se kripta ponovno otvori i posmrtne ostavke Cara je smjestio u [[porfir]]ni sarkofag za koji se vjeruje kako je bio jedan od onih u kojima je sahranjen cezar [[August]]. Tu su njegove kosti ležale do 1215. god. kada ih je [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva\|Fridrik II.]] smjestio u [[lijes]] od zlata i srebra. Line 38 ⟶ 46: Oltar Djevice Marije na kraju kora datira od 1220.-1239. god. On je ukrašen figurama Krista, Gospe, Karla Velikog, pape Lava III. I likovima dvanaest apostola. U njemu se nalaze četiri velike Aachenske relikvije: Gospin ogrtač, Isusova odjeća, odjeća u kojoj je sv. Ivan Krstitelj pogubljen i Kristov pokrov. Od 1349. god. nastao je običaj da se svake sedme godine relikvije izvade iz oltara i izlože tijekom ''Velikog Aachenskog hodočašća''. Ovo hodočašće se posljednji put održalo u lipnju 2007. god. ~~==Galerija==~~ <gallery> ~~Slika:Königsthron Aachener Dom.jpg\|<center>Prijestolje Karla Velikog~~ ▲Slika:AachenerDomSarg.jpg\|<center>Sarkofag Karla velikog Slika:Karl der große.jpg\|<center>Relikvija u obliku biste Karla Velikog Slika:AachenDomInsideOktogon.jpg\|<center>Karolinški oktagon dvorske kapele Line 47 ⟶ 52: Slika:Barbarossaleuchter.jpg\|<center>[[Fridrik I. Barbarossa\|Barbarossin]] luster ([[1170.]]) Slika:Aachen cathedral 007.JPG\|<center>[[Oltar]] Djevice Marije ([[1238.]]) Slika:AachenerDomApsis.jpg\|<center>Vitraji iz [[1414.]]) god. </gallery> == Izvori == {{Commonscat\|Aachen Cathedral}}▼ {{izvori}} ==Vanjske poveznice== ▲{{Commonscat\|Aachen Cathedral}} [http://www.aachencathedral.com Vodič kroz Aachensku katedralu] [http://www.aachendom.de/ Aachenska katedrala (njemački)]

Aachenska katedrala: razlika između inačica