Zdravstveno veleučilište u Zagrebu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 16:
== Povijest ==
=== Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare ===
[[Datoteka:Ljerka_njers_zvu.jpg|mini|left|Vrata Zdravstvenog veleučilišta]]Današnje Zdravstveno veleučilište osnovano je pod nazivom ''Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare'' u Zagrebu [[1966]]. godine, odlukom osnivača – Zajednice zdravstvenih ustanova Hrvatske, a zbog izražene potrebe za višom razinom obrazovanja dotadašnjih srednjoškolskih profila zdravstvenih djelatnika. U to vrijeme Škola je bila jedina visokoškolska ustanova u Hrvatskoj koja je provodila obrazovanje bolničkih i dispanzersko – patronažnih medicinskih sestara, te radioloških, sanitarnih i laboratorijskih tehničara, na razini tadašnje više stručne spreme. Obrazovanje studenta na studiju fizioterapije započinje [[1968]]. godine, a radnih terapeuta [[1986]]. godine.
Trajanje studija za sve smjerove na novo osnovanoj ''Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare'', od osnivanja do [[1998]]. godine, bilo je dvije godine ili četiri semestra, a nastavni programi bili su usmjereni stjecanju teoretskih znanja i praktičnih vještina, s naglaskom na ovladavanje praktičnim vještinama potrebnim za svakodnevni rad u zdravstvenoj praksi. Praktični dijelovi nastave odvijali su se u nastavnim radilištima suradnih zdravstvenih i drugih ustanova – u domovima zdravlja, općim i specijalnim bolnicama, kliničkim bolnicama, domovima umirovljenika, i dr. Osim studija u [[Zagreb]]u, trajno su organizirani studiji medicinskih sestara u [[Split]]u, a povremeno u [[Osijek]]u i [[Požega|Požegi]] kao i studiji za radiološke tehničare u [[Split]]u i [[Varaždin]]u.
Nekoliko godina organiziran je i studij za fizioterapeute u [[Igalo|Igalu]] [[Crna Gora|(Crna Gora)]], započet '''[[1976]]. godine''', kao područni studij tadašnje ''Više škole za medicinske sestre i zdravstvene tehničare'' u [[Zagreb]]u, koji je kasnije prerastao u ''Fakultet primjenjene fizioterapije'' u Igalu. Studiji za sve studijske smjerove bili su organizirani i kao redoviti i kao izvanredni studiji, tzv. studiji uz rad. {{clear}}
==== Počeci školovanja ====
[[Datoteka:Gajeva-49-1.jpg|mini|right|Gajeva ulica 49/1]]Počeci školovanja u Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare bili su više nego skromni. Vlastiti prostor za obavljanje djelatnosti Škole nije postojao. Središte Škole bilo je u iznajmljenim prostorima Centra za zaštitu majke i djece, u Klaićevoj ulici, gdje je Škola imala na raspolaganju prostor od oko 20 četvornih metara.
Nastava se odvijala u iznajmljenim prostorima na području cijeloga [[Zagreb]]a. Nastavnici su isključivo bili u honorarnom radnom odnosu i to pretežno s [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].
Redak 34:
Prije udruživanja s fakultetom, prikupljena su financijska sredstva za planiranu adaptaciju i rekonstrukciju potkrovlja zgrade u '''Mlinarskoj ulici 38''', za potrebe nastavnika koji nisu imali vlastite kabinete. Iz tih sredstava tijekom [[1986]]. godine adaptirano je i rekonstruirano potkrovlje.
Gubitak samostalnosti u idućih je 13 godina, sve do ponovnog osamostaljenja [[1996]]. godine, značajno otežao mogućnosti razvoja svih studija, a posebno mogućnosti razvoja vlastitog nastavničkog kadra. Sva nastava u tom vremenu bila je u nadležnosti katedri [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], u pravilu nesklonih proširenju sadržaja bilo kojeg studija, a posebice nesklonih produžetku studija s dvije na tri godine. Prilika za proširenjem trajanja studija s dvije na tri godine, pružila se tek izdvajanjem od [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]] [[1996]]. godine i osnivanjem Visoke zdravstvene škole [[1996]]. godine.
== Zdravstveno veleučilište danas ==
[[Datoteka:Zdravstveno-veleuciliste-danas.jpg|frame|left|Zdravstveno veleučilište danas, Mlinarska cesta 38]]Demokratizacijom društvenih odnosa nakon uspostave nove Hrvatske države započinje i proces demokratizacije odnosa u visokom obrazovanju. Ponovno se javljaju zagovornici uvođenja binarnog sustava visokog obrazovanja tj. podjele visokoškolskih studija na stručne i sveučilišne i podjele visokoškolskih ustanova na [[Sveučilište|sveučilišta], veleučilišta i [[Visoka škola|visoke škole]]. Te ideje i prijedlozi prihvaćeni su u novom Zakonu o visokim učilištima od [[1993]]. godine, kojim je propisano da se stručni studiji još samo privremeno i iznimno mogu izvoditi na fakultetima, a u pravilu samo na visokim školama i veleučilištima, čime započinje proces osnivanja novih, samostalnih visokih škola i veleučilišta. Time se, nakon njihovog ukidanja sredinom osamdesetih godina, ponovno otvaraju velike mogućnosti samostalnog razvoja veleučilišta i visokih škola u Hrvatskoj.
=== Izdvajanje od Medicinskog fakulteta i osnivanje Visoke zdravstvene škole ===
Do formalnog osamostaljenja tadašnje ''Više medicinske škole'' i izdvajanja iz [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]] ne dolazi odmah po stupanju Zakona na snagu, već tek [[1996]]. godine, osnivanjem '''Visoke zdravstvene škole''' [http://www.zvu.hr/wp-content/uploads/UredbaVlade.pdf Uredbom Vlade Republike Hrvatske] od '''17. svibnja 1996.''' godine koja je stupila na snagu '''24. svibnja 1996.''' objavom u Narodnim Novinama br. 41/96.
[[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinski fakultet]] vratio je Visokoj zdravstvenoj školi zgradu u '''Mlinarskoj 38''', koja je integracijom sa fakultetom pripala u njihovo vlasništvo.
[[Datoteka:Izdavacka-djelatnost-zvu.jpg|frame|right|Izdavačka djelatnost]]Odmah se pokušavaju realizirati već razrađeni prijedlozi novih trogodišnjih studijskih nastavnih programa na svim studijima, prijedlozi novih programa se upućuju Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] na mišljenje. Nacionalno vijeće ih pozitivno ocjenjuje, nadležno Ministarstvo izdaje dopusnice, te se studiji na svim studijskim smjerovima od akademske godine 1999./2000. počinju izvoditi kao trogodišnji. Tako je Zdravstveno veleučilište uvelo prvi stupanj [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog modela]] studija '''4 godine ranije''' od drugih visokoškolskih ustanova stručnih studija. Zbog toga je odmah po uvođenju Bolonjskog modela studija bilo moguće otvoriti i prve specijalističke diplomske stručne studije upravo na Zdravstvenom veleučilištu.
Osim nastavne djelatnosti, Škola obavlja i stručnu, znanstvenu i izdavačku djelatnost, upisuje se u Upisnik znanstvenih ustanova [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta|Ministarstva znanosti i obrazovanja]] i od osnivanja do danas ima prijavljene i provodi znanstvene projekte financirane od Ministarstva. Od ponovnog osamostaljenja odmah započinje i široka suradnja s [[Ministarstvo zdravlja|Ministarstvom zdravstva]] u organiziranju i provođenju širokih programa trajnog obrazovanja za sve medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj i s Ministarstvom socijalne skrbi na programima razrade cjelovitog modela izvaninstitucionalne zaštite starijih ljudi.
Redak 55:
=== Vijeće veleučilišta i visokih škola ===
[[Datoteka:Osnivacka sjednica.jpg|frame|right|Osnivačka sjednica Zajednice veleučilišta i visokih škola Hrvatske]]Osim svoje redovite stručne, nastavne, znanstvene, izdavačke i humanitarnih djelatnosti, nastavnici Zdravstvenog veleučilišta kao prvog veleučilišta osnovanog u Hrvatskoj osnovanog temeljem novog Zakona, vrlo su angažirani i u poticanju razvoja cjelokupnog sustava stručnog visokog obrazovanja tj. sustava novih veleučilišta i visokih škola. U travnju [[2000]]. godine organiziraju '''osnivačku skupštinu Zajednice veleučilišta i visokih škola Hrvatske''' u cilju stvaranja udruženja svih tadašnjih dekana i rektora veleučilišta i visokih škola, a radi jačanja utjecaja sustava stručnih studija na sveukupni razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Zajednica i njezine aktivnosti pravni su prednik današnjeg [[Vijeće veleučilišta i visokih škola|Vijeća veleučilišta i visokih škola]] Hrvatske. Dekan Zdravstvenog veleučilišta '''prof.dr.sc. Mladen Havelka''', zbog tih aktivnosti i poticanja razvoja sustava stručnih studija, izabran je i za prvog predsjenika Vijeća veleučilišta i visokih škola Hrvatske u mandatu od [[2003]]. do [[2007]]. godine. Izvješće o radu Vijeća veleučilišta i visokih škola, od [[2003]]. – [[2007]]. možete pročitati
=== Promjena naziva u Zdravstveno veleučilište ===
Visoka zdravstvena škola, iako najveća ustanova u novom sustavu visokih škola i veleučilišta do [[2005]]. godine i dalje nosi stari naziv – Visoka zdravstvena škola. Godine [[2005]]., temeljem obrazloženog zahtjeva Stručnog vijeća Visoke zdravstvene škole, [[Vlada Republike Hrvatske]] na svojoj sjednici 18. ožujka donosi [http://www.zvu.hr/wp-content/uploads/NN_39-2005.pdf Uredbu o izmjeni Uredbe o osnivanju Visoke zdravstvene škole], koja stupa na snagu '''25. ožujka 2005.''' po objavi u [[Narodne novine|Narodnim novinama]] (NN 39/2005) i kojom se Visoka zdravstvena škola preimenuje u '''Zdravstveno veleučilište'''.
[http://www.zvu.hr/wp-content/uploads/RJESENJE-MZOS_upisnik-znanstvenoistrazivackih-pravnih-osoba.pdf Rješenjem Ministarstva znanosti i tehnologije] od 22. srpnja 1998. godine Visoka zdravstvena škola upisana je u Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba.
Ubrzano se započinje s nužnom kadrovskom obnovom, budući da je većina nastavnika nakon odvajanja ostala na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]]. Raspisuju se natječaji za zapošljavanje novih nastavnika, ali u ograničenom, a ne potrebnom broju, zbog postojanja ograničavajuće Odluke [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] o privremenoj zabrani zapošljavanja u javnim i državnim službama. Osim nedostatka nastavnika, velik i trajni problem Veleučilišta je nedostatak dovoljnog prostora za sve veći opseg nastavne djelatnosti, za sve veći broj studenata i za širu stručnu i znanstvenu djelatnost. Zato se većina razvojnih napora usmjerava u pravcu osiguranja dovoljnog broja nastavnika i suradnika i dovoljnog prostora za potrebe osnovnih djelatnosti. Nedostatak velikih predavaonica, zbog čega se izdvajaju znatna sredstva za najam potrebnih prostora za teoretsku nastavu, u prvi plan stavlja izgradnju aneksa zgrade u Mlinarskoj cesti 38, za što se štede sredstva iz posebnih prihoda iz kojih se [[2002]]. godine započinje s rekonstrukcijom i adaptacijom, kojom se osiguravaju dvije velike dvorane za teoretsku nastavu i novi prostori za nastavnike.
<gallery>
Datoteka:Mlinarska-1.jpg|Mlinarska cesta 38
Datoteka:Mlinarska-2.jpg|Mlinarska cesta 38
Datoteka:Mlinarska-3.jpg|Mlinarska cesta 38
Datoteka:Mlinarska-5.jpg|Mlinarska cesta 38
Datoteka:Mlinarska-4.jpg|Dvorana 2, Mlinarska cesta 38
Datoteka:Dvorana-2.jpg|Dvorana 2, Mlinarska cesta 38
</gallery>
Dvije godine kasnije izgrađuje se i drugi aneks zgrade u Mlinarskoj i time se iscrpljuju sve mogućnosti rekonstrukcije postojeće zgrade za novim prostornim proširenjima. Zbog toga se Veleučilište uključuje u projekt pod nazivom '''„Biomedicinsko središte“''' pokrenut od strane [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta]] Sveučilišta u Zagrebu i [[KBC Zagreb|KBC Rebro]], a usmjeren objedinjavanju nastavnih kapaciteta većine studija iz područja biomedicine na zajedničkom prostoru na Šalati. Projekt je funkcionalno vezan uz izgradnju novih kliničkih prostora KBC-a Zagreb na Rebru i uz preseljenje klinika KBC-a Zagreb sa Šalate na Rebro. No, izbori i promjena vlasti dovodi do odustajanja od projekta, od kojeg se djelomično realizirala samo izgradnja novih prostora KBC-a, a ideja o objedinjavanju nastavne djelatnosti biomedicinskih studija, ostaje nerealizirana.
Line 74 ⟶ 83:
Godine [[2011]]. sklapa se povoljan Ugovor o najmu također sa najmodavcem na Ksaveru i uređuje '''pet novih dvorana''' za teoretsku nastavu.
<gallery>
Datoteka:Ksaver-1.jpg|Ksaver 196a
Datoteka:Ksaver-2.jpg|Ksaver 196a
Datoteka:Ksaver-3.jpg|Ksaver 196a
Datoteka:Ksaver-4.jpg|Ksaver 209
</gallery>
=== Bolonjski model ===
[[Datoteka:Diplomanti.jpg|thumb|right|Diplomanti Zdravstvenog veleučilišta]]Nakon pristupa [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] zemljama koje su potpisale [[Bolonjska deklaracija|Bolonjsku deklaraciju]], započinje proces prilagodbe i novog ustroja cjelokupnog visokog obrazovanja, pa tako i obrazovanja na Zdravstvenom veleučilištu. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredilo je rokove za izrade prijedloga novih, Bolonjskih nastavnih planova i programa, prilagođenih i po sadržajima i po nastavnim opterećenjima, europskim standardima. Na inicijativu Zdravstvenog veleučilišta u području biomedicinskog stručnog obrazovanja osnivaju se zajedničke radne grupe na razini Hrvatske, sastavljene od predstavnika svih visokoškolskih ustanova koje su tada u Hrvatskoj izvodile stručne zdravstvene studije (uz Zdravstveno veleučilište još i [[Medicinski fakultet u Rijeci]], [[Medicinski fakultet u Splitu|Splitu]] i Osijeku), a u cilju izrade '''jedinstvenog nastavnog programa''' pojedinog studija jednakog za cijelu Hrvatsku. Uz određene razlike u programima, prijedlozi takvih usuglašenih nastavnih programa prihvaćeni su od Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu RH godine [[2005]]., a sami studiji organizirani prema načelima Bolonjske deklaracije i s uvedenim ECTS bodovima u nastavni program započeli su po novim programima '''2005./2006.''' akademske godine.
Novi [[Bolonjska deklaracija|Bolonjski model]] visokog obrazovanja svim je studijima na Zdravstvenom veleučilištu omogućio izlaz iz dugogodišnjih slijepih ulica viših stručnih sprema. Naime, osim dodiplomske razine na trogodišnjim studijima, omogućen je i nastavak studija za još dvije godine na specijalističkim diplomskim stručnim studijima, što je ranije bila privilegija samo studenata sveučilišnih studija. Zahvaljujući činjenici da je Zdravstveno veleučilište već 1999/2000. akademske godine uvelo trogodišnje studije, odmah po prihvaćanju novog Bolonjskog modela studiranja u dva ciklusa (3+2), bilo je moguće započeti i s organiziranjem specijalističkih diplomskih stručnih studija, jer su već postojali završeni studenti trogodišnjih studija. Prvi diplomski studiji bili su studiji Menadžment u sestrinstvu, Javno zdravstvo, Fizioterapija i Sanitarno inženjerstvo.
Line 106 ⟶ 122:
Sukladno strateškim opredjeljenjima Stručnog vijeća Zdravstveno veleučilište priprema nove nastavne programe '''dvogodišnjih specijalističkih diplomskih stručnih studija''', kako bi se svim studentima preddiplomskih studija pružila mogućnost nastavka studija nakon tri, za još dvije godine. Planirani razvoj nameće potrebu izgradnje nove zgrade Zdravstvenog veleučilišta uz neku od suradničkih bolničkih ustanova.
Razvojne perspektive Zdravstvenog veleučilišta kao javne visokoškolske ustanove ovise o društvenim odrednicama razvoja ukupnog sustava visokog obrazovanja kao i potrebama sustava zdravstva, za koji se studenti na Veleučilištu u najvećoj mjeri školuju. Zato se i strategija razvoja veže uz temeljne dokumente kojima se određuje sadašnji i planira budući razvoj ova dva sustava, prije svega na pozitivne zakonske propise, od kojih je najvažniji Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03), i strateški dokument [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] pod nazivom „Strategija razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj 2005.– 2010. godine“, kao i na dokumente [[Europska komisija|Europske komisije]] koji su definirali određene standarde obrazovanja za regulirane profesije, prije svega za medicinske sestre ([http://www.zvu.hr/wp-content/uploads/2005-36-EC.pdf direktiva 2005/36 EC]).
<gallery>
Datoteka:Znacka-dodipl-studiji.jpg|Značka studenata završenih dodiplomskih studija (ak. umjetnica Lj. Njerš)
Datoteka:Znacka-dipl-studiji.jpg|Značka studenata završenih specijalističkih diplomskih stručnih studija (ak. umjetnica Lj. Njerš)
</gallery>
== Vanjske poveznice ==
| |||