Inačica od 12. ožujka 2012. u 14:36 uredi Movses-bot (razgovor \| doprinosi) 2.649 edits m r2.7.2) (robot Dodaje: eu:Fernando I.a Habsburgokoa ← Starija izmjena		Inačica od 11. travnja 2012. u 19:38 uredi ukloni ovu izmjenu Silverije (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 8.118 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 7: Ferdinand je bio sin [[Filip Lijepi\|Filipa Lijepog]], nasljednika habsburških zemalja i [[Ivana Luda\|Ivane Lude]] nasljednice Kastilije i Aragona. S očeve je strane bio unuk cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva\|Maksimilijana I.]], a s majčine aragonskog kralja [[Ferdinand II. Aragonski\|Ferdinanda II. Katoličkog]] i ~~kastilijske~~kastiljske kraljice [[Izabela I. Kastiljska\|Izabele I.]]. Tijekom djetinjstva, koje je proveo na dvoru svoga djeda po majci Ferdinanda Katoličkog, odgajan je za vladara Kastilije i Aragona na što je bio predodređen kao drugorođeni sin po roditeljskom bračnom sporazumu. Njegov stariji brat Karlo trebao je postati njemačko-rimski car i austrijski nadvojvoda. Redak 18: Sudbina ovoga tada nevažnog austrijskog nadvojvode naglo se poboljšala katastrofalnom [[Mohačka bitka\|bitkom kod Mohača]] [[1526]]. kada su trupe Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva uništene od Turaka i u kojoj je poginuo i ugarsko-hrvatski i češki kralj [[Ludovik II.]]. Ferdinand je sada pretendirao na ta prijestolja. Njegov djed car Maksimilijan I. je naime još [[1491]]., a što je ponovo potvrđeno [[1515]]. sklopio s tadašnjim ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem [[Vladislav II. Jagelović\|Vladislavom II.]] nasljedni ugovor prema kojemu su Vladislava, umre li bez muškog potomka, u njegovim zemljama trebali naslijediti [[Habsburgovci]]. Ugovor je zapečaćen i Ferdinandovim vjenčanjem 1521. s Anom Jagelović, kćerkom Vladislava II. te Ferdinandove sestre Marije za Vladislavova sina i budućeg kralja Ludovika. Ferdinand je [[1. siječnja]] [[1527]]. na saboru u [[Cetinski Sabor\|Cetingradu]] izabran za hrvatskoga kralja. Hrvatsko plemstvo, sekoje je tom prigodom izdalo [[Cetingradska povelja\|Cetingradsku povelju]], jednu od najvažnijih isprava u hrvatskoj povijesti, pri izboru se najviše vodilo praktičnim razlozima. Očekivalo je naime da će Ferdinand braniti Hrvatsku tada teško ugroženu od [[Turci\|Turaka]]. U Ugarskoj se stanje zakompliciralo. Manji dio plemstva izabrao je Ferdinanda [[16. prosinca]] 1526. u [[Bratislava\|Požunu]] za ugarskog kralja, dok se veći dio zemlje zajedno sa [[Slavonija\|Slavonijom]] priklonio erdeljskom vojvodi [[Ivan Zapolja\|Ivanu Zapolji]]. Ferdinand je bez problema [[24. listopada]] 1526. godine izabran za češkog kralja i okrunjen [[24. veljače]] 1527. u [[Prag]]u. == Rat sa Zapoljom == Redak 57: Ferdinandov drugi sin koji se također zvao Ferdinand dobio je Tirol i Prednju Austriju, a njegov treći sin Karlo Unutrašnju Austriju (Štajersku, Korušku i Kranjsku) zajedno s Trstom, Pažinskom knežijom u Istri, Rijekom i kvarnerskim otocima. == Vidi još == * [[Habsburška Monarhija]] * [[Cetingradska povelja]] == Literatura ==

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva: razlika između inačica