Matko Brajša: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Matko Brajša - Rašan''' ([[Pićan]], [[11. prosinca]] [[1859.]] - [[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]], Zagreb, [[6. rujna]] [[1934.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]], [[melograf]], zborovođa iz [[Pićan|Pićna]], skupljač hrvatskih narodnih napjeva s poluotoka Istre. Bio je [[hrvatski narodni preporod u Istri|preporoditelj istarskih Hrvata]].
 
Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena [[talijanizacija Istre|talijanizacije Istre]]. Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]: [[Juraj Dobrila]], [[Dinko Trinajstić]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivan Cukon]], [[Ivo Glavina]], [[Antun Kalac]], [[Luka Kirac]], [[Eugen Kumičić]], [[Šime Kurelić]], [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}}</ref>
 
Rodio se u hrvatskoj obitelji u Pićnu od oca Franje i majke Katarina Šumberac-Šote. Pučku je školu pohađao u Pićnu, gimnaziju u Pazinu gdje se i glazbeno školovao kod [[franjevci|franjevaca]]. Glazbeno je bio samouk. U Beču je studirao pravo, no nije diplomirao. Unatoč tome, ipak je poslije povratka u rodni kraj radio kao odvjetnički pripravnik i općinski činovnik po mjestima diljem zapadnih hrvatskih krajeva, gdje je i dalje radio u mjesnim zborovima. Dok je boravio ondje, skupljao je na poticaj [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]]<ref>[http://vizz.gkc-pula.hr/hr/hrvatske-narodne-popijevke-iz-istre/matko-brajsa-rasan/ Virtualna zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Pula] Lada Duraković: Matko Brajša, članak s Istrapedije </ref> hrvatske narodne napjeve s Istre za zbornik austrijske vlade Das Volkslied in Oesterreich. Napjevi nisu objavljeni u tom zborniku, pa ih je Brajša poslije objavio 1910.g. u Puli. Objavljeno djelo naslovio je ''Hrvatske narodne popijevke iz Istre, svjetske i crkvene, za muški i mješoviti zbor''. U Beču dok je studirao pravo, napredovao je kao glazbenik. Ondje je dirigirao je akademskim društvom Zvonimi i bio je članom Slavjanskog pjevačkog društva.
Svojim je kapacitetom privukao pozornih uglednih Hrvata. [[Milka Trnina]] se oduševila njegovim pjevanjem te ga je nagovorila studirati glazbu u Zagrebu, no zbog ljubavi prema zaručnici odustao je od studija za koji je položio prijamni. Biskup [[Juraj Dobrila]] ga je pokušao privoliti Brajšu neka bude svećenik, budući da bi kao časni narodski čovjek i dobar organizator mnogo mogao pridonijeti župnom životu.
 
Redak 16:
 
Poznate su Brajšine skladbe ''[[Krasna zemljo|Himna Družbe Sv. Ćirila i Metoda (Krasna zemljo, Istro mila)]]'' na stihove [[Ivan Cukon|Ivana Cukona]] i ''Hrvatska majko''.
 
Danas se Brajši u čast zove osnovna glazbena škola u Labinu i kulturno-umjetničko društvo u Puli koje djeluje od 1951. godine.<ref>[http://www.sakud-kultura-pula.hr/clanice/kud-matko-brajsa-rasan/ SAKUD Pule]</ref>
== Izvori ==
*[http://www.ogs-mbrasan-labin.skole.hr/mbrasan_zivot_i_djelo.html Osnovna glazbena škola Matka Brajše Rašana] Marijano Atanasković: Matko Brajša Rašan