Hamid Dizdar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitn. uz izvor.
citat se odnosi na Dizdara
Redak 10:
| smrt = [[17. srpnja]] [[1967.]] </br> [[Sarajevo]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[hrvat]]ska<ref>[[Alija Nametak]], ''Sarajevski nekrologij'', [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 {{COBISS.BH|id=47073280}}
| nacionalnost =
{{citat|Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar ''Musa Ćazim Ćatić'' za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.|Nametak, 1994., 130}}</ref>
| period pisanja =
| vrsta = [[poezija]]
Line 25 ⟶ 26:
}}
 
'''Hamid Dizdar''' ([[Stolac]], [[22. veljače]] [[1907.]] – [[Sarajevo]], [[17. srpnja]] [[1967.]]), [[Hrvatska|hrvatski]],<ref name="UjevićUjevi%2525C4%252587"/> te [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar i književnik iz [[Hercegovina|Hercegovine]].
 
== Životopis ==
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]].<ref name="UjevićUjevi%2525C4%252587"/>
 
Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="UjevićUjevi%2525C4%252587">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', Sv. 5. : Dilatacija &mdash; Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''Novom Beharu'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''Hrvatskoj misli'', te u zagrebačkom ''Vijencu''.<ref name="UjevićUjevi%2525C4%252587"/>
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine.