Solovecki otoci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 15:
 
Solovecki arhipelag, zajedno s radijusom od 5 kilometara Bijelog mora oko njih, je zaštićeno rusko područje pod imenom "Solovecki povijesno-arhitektonski i prirodni muzejski rezervat". To se osobito odnosi na otok Solovki na kojemu se nalazi Solovecki manastir iz 15. stoljeća, ali i druge otoke na kojima su crkve od 16. do 19. stoljeća. Zbog toga su Solovecki otoci 1992. godine upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
[[Slika:BolshoiZayatskyLabyrinth.JPG|mini|lijevo|<center>Kameni labirint na otoku Veliki Zajacki]]
[[Datoteka:Solovetsky Monastery Uprising.jpg|mini|lijevo|<center>Sergej Miloradovič, Soloveska pobuna 1666. godine, 1855.]]
 
==GeografskeZemljopisne odlike==
 
Arhipelag čini više od 100 malenih [[otok]]a, od kojih su najvećih šest:
Line 29 ⟶ 31:
 
==Povijest==
[[Datoteka:Solovetsky Monastery UprisingNapadka.jpg|mini|lijevo|<center>SergejBombardiranje Miloradovič,manastira Soloveskatijekom pobuna[[Krimski 1666rat|Krimskog rata]] 1868. godine, 1855.]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Kulturni i povijesni kompleksi na Soloveckim otocima
Line 38 ⟶ 40:
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/632
|država = {{ZD|+X/R|RUS}}
}}
[[Datoteka:Архангельская губерния, Кемский уезд, Соловецкий монастырь. Троицкий собор с юга.jpg|mini|lijevo|<center>Manastir ScetogSvetog Trojstva na Velikom Soloveckom]]
Solovecki otoci su bili naseljeni još u [[mezolit]]u (oko 5. tisuljeća prije Krista), kada su klimatski uvjeti ovog područja bili mnogo povoljniji nego danas. Najnaseljeniji su bili u 3. tisućljeću pr. Kr. kada su izgrađena sela, svetišta i sustav navodnjavanja na otocima Anzeru i Velikom Zajackom. Na otoku Veliki Zajacki nalazi se 18 [[megalit]]skih spomenika u obliku [[kamen]]ih [[labirint]]a koji su tipični za sjevernu Europu, a ovdje su ponajbolje sačuvani; te više od 600 grobnih [[gromila]] i nekoliko megalitskih krugova i poravnjanja. Na Anzeru tu su samo 4 labirinta i 38 gromila, izgrađenih paralelno s morskom obalom.
 
[[Datoteka:Napadka.jpg|mini|lijevo|<center>Bombardiranje manastira tijekom [[Krimski rat|Krimskog rata]] 1868. godine.]]
Solovecki [[manastir]] su osnovali trojica monaha iz manastira Kirilo-Belozersk i Valaamskog manastira 1430-ih. S vremenom se proširo na sve otoke arhipelaga, pa čak i nekoliko građevina na kopnu. God. 1478. pripao je [[Novgorodska kneževina|Novgorodskoj kneževini]] i naposlijetku [[Moskovska kneževina|Moskovskoj kneževini]]. Veliku gospodarsku reorganizaciju sproveo je opat Filip Količev polovicom 16. stoljeća. Ona je uključivala izgradnju putova, mljekare i povezivanje nekoliko jezera kanalima kako bi se osigurala slatka voda, ali i početak industrije opeka i keramike. On je zaslužan i za izgradnju nekih od najvažnijih vjerskih građevina na otocima. Kamena [[utvrda]] je izgrađena od 1582.-94. godine, nakon čega su Solovecki otoci postali gospodarsko, vjersko, vojno i kulturno središte cijele oblasti.
 
Iako je rabljen i kao zatvor za državne kriminalce, manastir je privlačio mnoge [[hodočasnik]]e. Manastir se pobunio protiv crkvenih reformi patrijarha Nikona, te ga je opsjedala [[ruska vojska]] od 1668.-76. godine. Nakon toga je manastir nastavio prosperirati i mnoge drvene građevine su zamijenjene kamenima. Solovecka utvrda je odbila mnoge napade tijekom [[Livonijski rat|Livonijskog rata]] (1558.-83.), Borbe za rusku krunu (17. st.), krimskog[[Krimski rat|Krimskog rata]] (19. st.) i [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] u (20. stoljećust.). God. 1714., izgradnjom vojne utvrde na uću rijeke Dvine, Solovjecka utvrda je izgubila vojnu ulogu i postala je zatvorom.
 
Obrtništvo se prilagodilo drugim djelatnostima, kao što je ikonoslikarstvo, [[drvodjeljstvo]], [[drvorezbarstvo]] i [[litografija]], a manastiri na manjim otocima su postali trgovačka mjesta za trgovinu s ruskim gradovima, zbog čega se osuvremenila luka i izgrađena su mnoga skladišta. Manastir Makajev je postao botaničkim vrtom koji je opskrbljivao ruske gradove [[voće]]m iz [[staklenik]]a.
Line 54 ⟶ 56:
 
==Znamenitosti==
[[Datoteka:Vladimir Putin 20 August 2001-1.jpg|mini|245px|<center>Manastir Solovecki iz zraka]]
[[Datoteka:Архангельская губерния, Кемский уезд, Соловецкий монастырь. Троицкий собор с юга.jpg|mini|<center>Manastir Scetog Trojstva na Velikom Soloveckom]]
Najvažnija znamenitost [[Manastir]]a Solovecki je na otoku VelikomVeliki Solovecki. Sastoji se od tri dijela, središnji [[trg]] s kompleksom monumentalnih građevina, te južno u sjeverno dvorište posvećena domaćinskim aktivnostima i obrtima. Na središnjem trgu se nalazi Crkva Uzašašća u [[Veliki Novgorod|novgorodskom]] stilu s [[refektorij]]em i [[podrum]]ima, te Katedrala Kristova Preobraženja, [[Toranj]] (1776.-77.), Crkva sv. Nikole (1831.-33.) i Katedrala Svetog Trojstva, Zosima i Sabata (1859.). Sjeverno dvorište uključuje zgrade raznih obrta, poput ikonoslikarstva (osnovanog 1615.), krojača i obućara (1642.), skladišta, spavaonica opata upravitelja i podrum kožarskih presvlaka (17. st.). Na južnom dvorištu nalazi se staja, vodenica, praonica i kupatilo.
 
Utvrda iz 1594. godine je izgrađena od kamenih blokova; ima pet stranica s tornjem na svakom kutu, a zidovi su debeli 7 metara u osnovi. Manastirsko selo ima kapelu posvećenu sedmorici careva, hostel za hodočasnike, pristanište, hidro električnu postaju i druge industrijske instalacije.
Line 62 ⟶ 64:
 
<gallery>
Slika:BolshoiZayatskyLabyrinthSolovetsky monastyr maket.JPGjpg|<center>Kameni labirint naMaketa otokukompleksa VelikiManastira ZajackiSolovecki
Slika:Prokudin solovki2.jpg|<center>Zidine utvrde Solovecki
Slika:Prokudin solovki.jpg|<center>Toranj na kutu
Slika:Golgofa Skete Solovki.jpg|<center>Manastir na AzeruAnzeru
Slika:Faust5.jpg|<center>Manastir Faustovo
</gallery>