Crkva bosanska: razlika između inačica

== Bogumili i katari ==

 

 

a) "Crkva bosanska" je bila odvjetak [[dualizam (religija)|dualističko]]-[[gnoza|gnostičkoga]] [[hereza|heretičkoga]] učenja koje vuče korijen iz [[Bugarska|Bugarske]] i [[Makedonija|Makedonije]] 9. i 10. stoljeća, poznatijih pod imenom “[[Bogumili]]”. Bogumilske doktrine su vrlo slične onima zapadnoeuropskih “heretika” [[katari|katara]] iz 12. i 13.st.

 

Bogumilska "hereza" bila je vjerskodruštveni pokret nastao u Bugarskoj i Makedoniji ranoga srednjeg vijeka (9-10.stoljeće). Nije posve sigurno je li navodni osnivač pokreta, [[svećenik]] po imenu Bogumil, uopće postojao ili je to samo rodni pojam za sljedbenike učenja koji su smatrali da su "Bogu mili" zbog svoga vjerovanja i načina života. [[Doktrina]]lno, kod bogumila nalazimo zametke standardnoga repertoara vjerovanja i postupaka dualističkoga gnosticizma koji je postao masovnim pokretom u razvijenome srednjem vijeku na zapadu. Pretpostavlja se da bogumilstvo, kao i kasniji katarski pokret, predstavljaju "renesansu" gnostičkoga dualizma koji više duguje [[manihejstvo|manihejstvu]] (prema [[Perzija|perzijskom]] vizionaru i proroku [[Mani (vjerski učitelj)|Mani]]ju iz. 3. st.), sinkretističkoj [[religija|religiji]] koja je spojila učenja [[zoroastrizam|zoroastrizma]], [[kršćanstvo|kršćanstva]] i [[budizam|budizma]], nego autentičnom gnostičkom kršćanstvu 2. i 3. stoljeća. Manihejstvo, kao i paulicinstvo (još jedna dualistička mješavina, ovaj puta iz 6. stoljeća) svojim su doktrinama, od kojih je glavna o opreci Dobra i Zla te poistovjećivanju materijalnoga sa Zlim - presudno su oblikovali bogumilski i, kasnije, katarski [[svjetonazor]]. Teološki i organizacijski, katari (od grčkoga ''katharos''- čist), "heretički" pokret nastao na jugu [[Francuska|Francuske]], u [[Provansa|Provansi]], u 12. i 13. st., dali su zaokruženiji dualistički gnostički svjetonazor, koji se može sažeti u nekoliko točaka: