Salamanca: razlika između inačica

| ime_genitiv =Salamance

| izvorno_ime =

| veličina_slike =250px

| slika_zastava = Bandera de Salamanca.svg

| slika_grb = Escudo de Salamanca.svg

| slika_grb_veličina =80px

 

Salamanca je središte učenja [[španjolski|španjolskog jezika]] te odavde dolazi 16% učitelja španjolskog jezika u cijeloj Španjolskoj, i privlači tisuće stranih [[student]]a španjolskog jezika.

==Povijest==

[[Kelti|Keltsko]] pleme [[Vaceosi]] su osnovali grad kao jednu od [[utvrda]] koja je branila dolinu rijeke [[Duero]]. U 3. st. pr. Kr. [[kartažani]]n [[Hanibal]] je opsjedao grad, a padom [[Kartaga|Kartage]], [[Rimljani]] ga zauzimaju i nazivaju '''Helmantica'''. Grad je zbog svog povoljnog položaja na putu ''[[Via de la Plata]]'', kojim je povezivana ''Emerita Augusta'' (današnja [[Merida]]) i ''Asturica Augusta'' (današnja [[Astorga]]) postao važnim trgovačkim gradom u rimskoj pokrajini [[Hispanija|Hispaniji]]. Rimski most u Salamanci bio je dio tog puta.

 

Padom [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] u [[Luzitanija|Lusitaniji]] su vlast uspostavili [[Alani]]. Kasnije su grad osvojili [[Vizigoti]], a već od ranije bio je središte [[Biskupija|biskupije]] čiji su [[biskupi]] pohodili [[Koncil]]e u [[Toledo|Toledu]].

Salamanka se predala [[Mauri]]ma koje je vodio [[Musa bin Nusair]] [[712.]] godine, osvajač cijelog područja između rijeka Duero i [[Tormes]]. Trajni napadi kršćanskih kraljevstava sa sjevera potjerali su većinu stanovništva i Salamanka je postala nevažno naselje. Nakon bitke kod Simancasa ([[939.]]) kršćani su je ponovno naselili, a osvajanjem [[Toledo|Toleda]] [[1085.]] godine otpočeo je rast grada. Raymond Burgundinac je na nagovor svog punca, [[Alfons VI. Hrabri|Alfonsa VI. Kastiljskog]] doveo doseljenike raznih narodnosti u grad.

 

{{UNESCO-svjetska baština

|ime mjesta = Stari grad Salamanca

|godina = [[1988.]] <small>(12. zasjedanje)

|vrst baštine = Kulturno dobro

|ugroženost = ne

|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/381

}}

Zahvaljujući [[renesansa|renesansnim]] građevinama od lokalnog ''Villamayor'' [[pješčenjak]]a, Salamancu su prozvali "Zlatni grad" (''La Ciudad Dorada''). Od godine [[1988.]] je stara gradska jezgra na popisu [[Svjetska baština|Unescove svijetske baštine]].

 

'''Zaštićeni spomenici su:'''

* [[Katedrala u Salamanci]] je [[Romanička arhitektura|romanička građevina]] iz 12. st. s kupolom iznad križanja glavnog [[brod (arhitektura)|broda]] i [[transept]]a, koja je ukrašena prozorima uokvirenim dvostrukom [[arkada|arkadom]], poput [[Aja Sofija|Aja Sofije]]. Masa vanjskih tornjeva na kutovima građevine u ravnoteži je s centralnom kupolom. Apsida je iznutra oslikana ranorenesansnim freskama [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]. Uz nju je spojena "Nova katedrala" koja se u kasnogotičkom i renesansnom pleterskom stilu gradila od 1509. do 1734. god. U njenoj rizinici se nalazi veliko brončano [[Raspelo]] koje je [[El Cid]] nosio u svaku bitku.

 

 

* Najstarije [[Sveučilište|sveučilište]] u [[Europa|Europi]] koje je u Salamanci osnovao [[kralj]] [[Kastilja|Kastilje]] i [[León]]a [[Alfons IX.]] [[1218.]] godine. Sveučilište u Salamanci ima pročelje iz 1513. godine koje je jedno od najpotpunijih primjera zrelog [[pleterski stil|pleterskog stila]]. Njegove kombinacije ukrasnih panoa i medaljona s [[portret]]ima daju dojam izvanrednog obilja.<ref>''Velike arhitekture svijeta'', Marjan tisak, Split, 2005., str. 162.</ref>

* ''Casa de las Conchas'', gotička palača iz 15. st.

* ''Palacio de Monterrey'', pleterska renesansna palača iz 1539. god. Jedna od najboljih primjera ovog španjolskog stila.

 

<gallery perrow="5">

Datoteka:Iglesia San Esteban Salamanca.jpg|<center>Konvikt sv. Stjepana

Datoteka:Palacio de Monterrey de la Duquesa de Alba.JPG|<center>Palača de Monterrey

</gallery>

 

==Bilješke==

{{izvori}}