Inačica od 11. ožujka 2012. u 22:34 uredi Luckas-bot (razgovor \| doprinosi) 134.728 edits m r2.7.1) (robot Dodaje: fiu-vro:Bern ← Starija izmjena		Inačica od 8. lipnja 2012. u 14:53 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 26: Službeni jezik je njemački, ali stanovnici većinom uz njemački rabe i bernski [[dijalekt]] [[alemanski jezik\|alemanskog njemačkog]]. {{Široka slika\|Bern panorama vom muenster.jpg\|1200px\|<center>Stari grad s Muenster katedrale\|50%\|left}}▼ U povijesnom središtu čuvaju se ostaci srednjovjekovnoga podrijetla uz lijepe palače iz 16. i 17. stoljeća. Zahvaljujući [[industrija\|industrijskom]] razvoju grad se proširio; izgrađene su nove gradske četvrti sa stambenim zonama i mnogo zelenila,u kojima se nalaze razni muzeji, federalna knjižnica i gradski opservatorij. God. 1983., povijesno središte Berna je upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. ▲{{Široka slika\|Bern panorama vom muenster.jpg\|1200px\|<center>Stari grad s Muenster katedrale\|5040%\|left}} {{Lokacijska karta\|Švicarska\|float=~~lijevo~~left\|label=Bern\|lat=46.97\|long=7.43\|position=~~left~~center}} ==Zemljopis== [[Slika:MerianBern.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Bern 1638. godine]] Bern se nalazi na švicarskom platou, 20 km sjeverno od Bernskih [[Alpe\|Alpi]], u krajoliku koji je nastao [[glečer\|glacijacijom]] tijekom posljednjeg [[ledeno doba\|ledenog doba]]. Najbliže planine su mu Gurten (958 m) i Batinger (947 m), a grad je iznikao na brežuljku iznad rijeke [[Aare]], a od 19. stoljeća se prostire na više brežuljaka na visinama od 480 (četvrti Matte i Marzili) do 864 metra visine (Kirchenfeld, Länggasse), prosječne visine 542 metra. ==Povijest== [[Slika:~~MerianBern~~CH Bern Kramgasse.jpg\|mini~~\|lijevo~~\|<center>~~Bern~~Srednjovjekovne ~~1638.~~natkrivene trgovine sa sat tornjem ''Zytglogge'' na kraju ~~godine~~ulice]] [[Slika:Muenster Bern.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Katedrala Muenster sa Kirchenfeldbrückea]]▼ [[Slika:Bern, view of the Bärengraben and the Old Town, around 1880.jpg\|mini\|<center>''Bärengraben'' oko 1880.]]▼ Berthold V., vojvoda Zähringena, je osnovao grad na rijeci Aare 1191. godine nazvavši ga '''Bern''' po njemačkoj riječi za [[medvjed]]a, ''Bär'', kojeg je navodno tu ulovio. [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva]], mu je dodijelio titulu slobodnog carskog grada 1218. godine kada je Berthold V. preminuo bez nasljednika. God. 1353., Bern se priključio mladoj švicarskoj konfederaciji čiji je uskoro postao vodeći član. Bern je izvršio invaziju na [[Aargau]] 1415. i pokorio je [[Vaud]] 1536. godine, kao i malena okolna područja, postavši tako najveći grad-država sjeverno od Alpa. Line 42 ⟶ 45: Za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada je Švicarska bila neutralna, u Bernu su održana Prva i Druga [[Međunarodni savez radnika\|internacionala]], kongresi [[socijalizam\|socijalista]]. == Stanovništvo ==▼ Prema podacima od 31. prosinca [[2009.]] godine Bern je imao 123.466 stanovnika. Najviše stanovnika služi se [[Njemački jezik\|njemačkim jezikom]], zatim [[Talijanski jezik\|talijanskim]] pa [[Francuski jezik\|francuskim]]. Udio [[muškarac]]a bio je preko 52%, a [[žena]] nešto manje od 48%. Velik broj, gotovo 73% stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, što samo dodatno potvrđuje stupanj razvijensoti općenito u cijeloj [[Švicarska\|Švicarskoj]].▼ == Gospodarstvo ==▼ Bern je prvenstveno upravno, kulturno i obrazovno središte Švicarske, a zahvaljujući izvaredno lijepoj staroj gradskoj jezgri i važno turističko odredište. Veći dio [[Turizam\|turizma]] (60% noćenja) ostvaruju strani posjetitelji, od kojih najveći udio imaju [[Nijemci]]. Iako je [[grad]] središte gospodarske regije Bern-Mittelland, u usporedbi s drugim švicarskim gradovima mnogo manji postotak gradskog stanovništva zaposlen je u [[Industrija\|industriji]], [[Bankarstvo\|bankarstvu]] ili primjerice [[promet]]u. Stopa [[nezaposlenost]]i iznosi nešto više od 3%.▼ U Bernu, budući da je [[glavni grad]] se nalaze [[veleposlanstvo\|veleposlanstva]] i predstavništva preko 120 zemalja.▼ Zanimljivo je dodati i to kako je ovaj grad dom popularne čokolade ''Toblerone'', koju su [[1908.]] godine stvorili Theodor Tobler i Emil Braumann. Danas proizvodnja spomenute čokolade pripada američkoj [[Tvrtka\|tvrtki]] Kraft Foods.▼ == Promet ==▼ Bern je cestovno vrlo dobro povezan sa drugim gradovima ([[autocesta]]ma A1, A6 i A12). Javni gradski prijevoz također dobro funkcionira, postoji tramvajski sustav, prigradska željeznica (''S-Bahn'') te autobusne linije. Glavni željeznički kolodvor povezuje Bern sa raznim gradovima u Švicarskoj i inozemstvu. Gradska [[žičara]] duga je samo 106 metara, te je druga najkraća u [[Europa\|Europi]], nakon one u [[Zagreb]]u. [[Zračna luka Bern]] međunarodnog je karaktera i nalazi se izvan grada, u blizini grada po imenu [[Belp]].▼ == Obrazovanje ==▼ U gradu se nalazi Bernsko sveučilište, koje je ujedno i najpoznatija obrazovna ustanova. Osim toga, tu je još i Sveučilište za primjenjene znanosti, kao i još nekoliko manje važnih strukovnih škola.▼ ==Znamenitosti== Line 68 ⟶ 55: \|ugroženost = ne \|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/267 \|država = {{ZD\|+X/Š\|ŠVI}} }} [[Datoteka:Rathaus (Bern).jpg\|mini\|<center>Gradska vijećnica]] [[Datoteka:Stadttheater Bern.jpg\|mini\|<center>Švicarsko narodno kazalište]] [[Datoteka:Westside 3.JPG\|mini\|<center>Tržni centar ''Westside'']] [[Datoteka:~~Stadedesuisse-2~~Stade de Suisse.jpg\|mini\|<center>[[Stade de Suisse]]]] [[Datoteka:UNI-bern-Front.jpg\|mini\|<center>Sveučilište u Bernu]] Povijesno središte grada čine većinom izvanredno sačuvane [[srednji vijek\|srednjovjekovne]] građevine i 1983. godine ga je [[UNESCO]] prepoznao i postao je [[svjetska baština]] kao divan primjer nedirnutog srednjovjekovnog središta i izvrstan primjer moderne gradnje koja se uklopila u srednjovjekovne okvire. Njegov plan je gotovo nepromijenjen od njegove izgradnje od 12. do 15. stoljeća, osim požara iz 1405. godine nakon čega je grad obnovljen od [[pješčenjak]]a, a obnovljen je u 18. stoljeću pridržavajući se srednjovjekovnog plana. Tu se nalazi najviša švicarska katedrala, Münster (100 m), i gradska vijećnica, obje iz 15. stoljeća, te brojne druge crkve, mostovi, renesansne fontane i povijesne zgrade (Npr.: Federalna kovačnica novca, Federalni arhiv, Švicarska državna knjižnica, Muzej povijesti iz 1894. i Prirodoslovni muzej). U starom gradu su smještena i sjedišta federalne, kantonalne i općinske vlasti. Možda najznamenitija građevina u Starom gradu je raskošni srednjovjekovni sat toranj s pokretnim lutkama koje zvone, ''Zytglogge'' (bernskonjemački za "Vremensko zvono"). Bernska promenada s natkrivenim trgovinama u Starom gradu, 6 km duljine, je najduža trgovačka promenada u Europi. Line 85 ⟶ 72: Vrt ruža (Rosengarten) je staro groblje iznad Starog grada koji je 1913. godine pretvoren u vidikovac i park. <gallery> ~~Slika:CH Bern Kramgasse.jpg\|<center>Srednjovjekovne natkrivene trgovine sa sat tornjem ''Zytglogge'' na kraju ulice~~ ▲Slika:Muenster Bern.jpg\|<center>Katedrala Muenster sa Kirchenfeldbrückea ▲Slika:Bern, view of the Bärengraben and the Old Town, around 1880.jpg\|<center>''Bärengraben'' oko 1880. Slika:Suisse 2005 Berne aare 2.jpg\|<center>Stari kameni most ''Nydegg'' Slika:CH-Bundeshaus-Nord.jpg\|<center>Federalna palača Slika:Untertorbruecke Bern.jpg\|<center>Most ''Untertorbruecke'' Slika:VennerBrunnen02.jpg\|<center>Stjegonoša, vrh renesansne fontane, jedne od 15, iz 16. stoljeća ([[Hans Gieng]]) Slika:Zentrum Paul Klee Bern 15.JPG\|<center>''Zentrum [[Paul Klee]]'' </gallery> ▲== Stanovništvo == ▲Prema podacima od 31. prosinca [[2009.]] godine Bern je imao 123.466 stanovnika. Najviše stanovnika služi se [[Njemački jezik\|njemačkim jezikom]], zatim [[Talijanski jezik\|talijanskim]] pa [[Francuski jezik\|francuskim]]. Udio [[muškarac]]a bio je preko 52%, a [[žena]] nešto manje od 48%. Velik broj, gotovo 73% stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, što samo dodatno potvrđuje stupanj razvijensoti općenito u cijeloj [[Švicarska\|Švicarskoj]]. ▲== Gospodarstvo == ▲Bern je prvenstveno upravno, kulturno i obrazovno središte Švicarske, a zahvaljujući izvaredno lijepoj staroj gradskoj jezgri i važno turističko odredište. Veći dio [[Turizam\|turizma]] (60% noćenja) ostvaruju strani posjetitelji, od kojih najveći udio imaju [[Nijemci]]. Iako je [[grad]] središte gospodarske regije Bern-Mittelland, u usporedbi s drugim švicarskim gradovima mnogo manji postotak gradskog stanovništva zaposlen je u [[Industrija\|industriji]], [[Bankarstvo\|bankarstvu]] ili primjerice [[promet]]u. Stopa [[nezaposlenost]]i iznosi nešto više od 3%. ▲U Bernu, budući da je [[glavni grad]] se nalaze [[veleposlanstvo\|veleposlanstva]] i predstavništva preko 120 zemalja. ▲Zanimljivo je dodati i to kako je ovaj grad dom popularne čokolade ''Toblerone'', koju su [[1908.]] godine stvorili Theodor Tobler i Emil Braumann. Danas proizvodnja spomenute čokolade pripada američkoj [[Tvrtka\|tvrtki]] Kraft Foods. ==Sport== [[BSC Young Boys]], često zvan skraćeno YB, je nogometni klub iz grada Berna koji svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Stade de Suisse]]. Tu je se odigralo i finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švicarska 1954.\|Svjetskog prvenstva u nogometu 1954. godine]], ali i tri susreta za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.\|Europskog prvenstva u nogometu 2008. godine]]. Hokejski klub [[SC Bern]] je najposjećeniji klub europske lige koji je u sezoni 2011.-12. imao iu prosjeku 15.779 gledatelja u njihovoj dvorani, PostFinance Arena, koja je bila domaćin Svjetskog prvenstva u koheju 2009. godine. Klub je osvojio 12 državnih prvenstava A lige, posljednji 2010. god., i tri prvenstva B lige. ▲== Promet == ▲Bern je cestovno vrlo dobro povezan sa drugim gradovima ([[autocesta]]ma A1, A6 i A12). Javni gradski prijevoz također dobro funkcionira, postoji tramvajski sustav, prigradska željeznica (''S-Bahn'') te autobusne linije. Glavni željeznički kolodvor povezuje Bern sa raznim gradovima u Švicarskoj i inozemstvu. Gradska [[žičara]] duga je samo 106 metara, te je druga najkraća u [[Europa\|Europi]], nakon one u [[Zagreb]]u. [[Zračna luka Bern]] međunarodnog je karaktera i nalazi se izvan grada, u blizini grada po imenu [[Belp]]. ▲== Obrazovanje == ▲U gradu se nalazi Bernsko sveučilište, koje je ujedno i najpoznatija obrazovna ustanova. Osim toga, tu je još i Sveučilište za primjenjene znanosti, kao i još nekoliko manje važnih strukovnih škola. == Slavni stanovnici == Line 107 ⟶ 113: * [[Peter Bieri]], filozof * [[Adolf Wölfli]], kipar i slikar * [[Paul Klee]], slikar * [[Mani Matter]], pjesnik i kantautor * [[Hans Urwyler]], svećenik Line 132 ⟶ 139: * {{ZD\|U\|UKR}} [[Kijev]], [[Krivij Rih]], [[Ukrajina]] \|\| * {{ZD\|M\|MOL}} [[Kišinjev]], [[Moldavija]] * {{ZD\|R\|RUM}} [[Bukurešt]], [[Rumunjska]]

Bern: razlika između inačica