Hrvatska pragmatička sankcija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Flopy (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika Povijesničarka, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Flopy
Redak 9:
Karlo III. priznao je Pragmatičku sankciju koju su donijeli ugarski staleži 1723. priznavši nakon dugog opiranja pravo nasljedstva Habsburgovaca u ženskoj liniji, ali pod uvjetom jedinstva svih [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]]. Time je Hrvatska pragmatička sankcija izgubila pravnu vrijednost, ali njeno povijesno značenje je nesporno. Hrvatskom pragmatičkom sankcijom Hrvatski je sabor dokazao da Hrvatska ima punu autonomiju unutar Habsburške Monarhije te može odlučivati i o takvim pitanjima kao što je nasljedstvo prijestolja. Zato se Hrvatska pragmatička sankcija spominje i u preambuli [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]] kao jedan od dokaza hrvatske državnosti kroz duga stoljeća tuđinske vladavine.
 
'''Sažetak '''
 
U povijesti žene gotovo i da se nisu spominjale ... no to će se u Zagrebu , 1712. god. promijeniti , naime Habsburški car Karlo 3. nije imao muškog nasljednika , pa je Habsburgovcima prijetila opasnost da izgube hrvatsko-ugarsko prijestolje. Pravo nasljeđivanja bilo je jedino po muškoj liniji . Kako je u to vrijeme Hrvatska bila u tihom neprijateljstvu s Ugarskom upravo joj je ovaj događaj značio sve - dokazivanje samostalnosti .
Na zasjedanju u Zagrebu 1712. god. Hrvatski je sabor donio odluku kojom je dinastiji Habsburgovaca priznato pravo nasljeđivanja po ženskoj liniji . Taj je zakon poznat pod nazivom Hrvatska pragmatička sankcija . Zauzvrat je Karlo 3. Hrvatskoj potvrdio sva njena prava , privilegije i slobodštine . Premda Mađari to nisu htjeli priznati , Hrvatski je savor donošenjem ovoga zakona pokazao svoju samostalnost od ugarskih državnih tijela .
== Bilješke ==
{{izvori}}