Inačica od 18. lipnja 2012. u 17:43 uredi Tomec (razgovor \| doprinosi) 1.380 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 18. lipnja 2012. u 17:56 uredi ukloni ovu izmjenu Tomec (razgovor \| doprinosi) 1.380 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Kraljevstvo Lazika''' (gruzijski: ლაზიკის სამეფო, grčki Λαζική, Lazikē, [[čanski jezik\|čanski]]: Laziǩa / ლაზიკა, Persian: لازستان Lazistan‎, armenski: Եգեր<ref>Oblik iz staroarmenskih izvora.</ref> Yeger) ili '''Kraljevstvo Egreisi''' (gruzijski: ეგრისის სამეფო) ) je bila mala gruzijska<ref name=fahn4>Fähnrich, 1993, S. 97 ff.</ref><ref name=fahn2>Fähnrich, 1993, S. 88 f.</ref><ref>Fähnrich, 1993, S. 80 ff.</ref><ref name=fahn1>Fähnrich, 1993, S. 74 ff.</ref><ref>[http://www.world-history.ru/countries_about/2262.html Западная Грузия — Эгриси (Лазика) в IV—V веках]</ref><ref>David Braund, Georgia in Antiquity: A History of Colchis and Transcaucasian Iberia, 550 BC-AD 562, Oxford University Press, USA (September 8, 1994) p 27</ref><ref>W.E.D. Allen, A history of the Georgian people (1932), p. 276.</ref><ref>p.ej. The Vitae of the Georgian Kings, de Leonti Mroweli</ref> kršćanska kraljevina na području današnje [[Gruzija\|gruzijske]] pokrajine [[Abhazija\|Abhazije]]. U svezi je s imenom naroda [[Lazi\|Laza]]. Vrhunac ovog kraljevstva bio je od 1. st. pr. Kr. do 7. stoljeća. Prvih desetljeća 4. stoljeća, kršćanska eparhija odnosno [[biskupija Pitiunt]] (ბიჭვინთა '''Bichvinta''', gruzijski) uspostavljena je u ovom kraljevstu, kao i u drugom istočnom gruzijskom kraljevstvu [[Kraljevstvo Iberija\|Iberiji]]. Kršćanstvo je proglašeno službenom vjerom u ovom kraljevstvu [[319.]] godine. <ref>The Church Triumphant: A History of Christianity Up to 1300, E. Glenn Hinson, p 223</ref><ref>Georgian Reader, George Hewitt, p. xii</ref><ref>Ethiopia, the Unknown Land: A Cultural and Historical Guide, by Stuart Munro-Hay, p. 234</ref><ref>Prayers from the East: Traditions of Eastern Christianity, Richard Marsh, p. 3</ref> [[Datoteka:Caucasus 385 AD map de.png\|mini\|desno\|300px\|Kavkaz i okolica 385. godine. Lazika je prikazana tamnozelenom bojom, kao rimski vazal, u svom najvećem obujmu.]] ~~Ova~~Dva mala kavkaska kršćanska kraljevstva, Lazika i [[Iberija]] pobunila su se protiv perzijskog gospodara, čime su narušila [[mir]] u [[rimsko-perzijski ratovi\|rimsko-perzijskim ratovima]]. Dok je odluku Lazike ~~512~~[[521.]]/[[522.]] o prelasku pod zaštitu [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]] [[Kavad I.]] "progutao" ovu drugu nije mogao tako da je [[526.]] godine izbio novi vojni sukob. Ovaj rat će se voditi na do tada najvećem teritoriju od [[Jemen]]a do Kavkaza i završit će 532. godine povratkom na status quo iz 525. godine tako da je Iberija dana Perziji, a Lazika Rimu. Iako je car [[Justinijan I.]] (527.–565.) platio [[Hozroje I. Anuširvan\|Hozroju I. Anuširvanu]] (sinu Kavada I.) 440.000 zlatnih kovanica da bi ostao mir, 540. je godine Hozroje prekršio "vječni mir" iz [[532.]] te napao Siriju, gdje je opljačkao grad [[Antiohiju\|Antiohija]] (smatra se da je tad kroničar [[Ivan Malala]] otišao odandje) i iznudio veliki novac od ostalih gradova. Uslijedili su novi [[Sasanidsko Carstvo\|sasanidski]] uspjesi: Lazika je [[541.]] prebjegla na perzijsku stanu a 542. je slomljena velika bizantska ofenziva kod [[Anglon]]a. Dogovoreno je petogodišnje primirje 545. godine, no Lazika se opet pokazala vjerolomkom: opet je promijenila strane te izgnala perzijski garnizon uz bizantsku pomoć. Rat se obnovio, no borbe su bile samo unutar teritorija Lazike koja je ostala Bizantu kad je mir zaključen [[562.]] godine. U starovjekovnom kraljevstvu [[Kolhida\|Kolhidi]] starogrčki povjesničar [[Strabon]] spominje kao podanike [[Svaniu\|Svane]]. Kolhidu je [[552.]] godine naslijedilo Kraljevstvo Lazika ([[Egrisi]]), te Kraljevina [[Abhazija]] u 8. stoljeću koje je u ranom 11. stoljeću postalo [[Kraljevina Gruzija]] (v. [[Svaneti]]). [[Datoteka:Asia 500ad.jpg\|mini\|desno\|250px\|Azija 500. godine.]] == Referencije == {{izvori}} == Literatura ==

Kraljevstvo Lazika: razlika između inačica