Kraljevstvo Lazika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Tomec (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Tomec (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
== Ime ==
U svezi je s imenom naroda [[Lazi|Laza]]. Vrhunac ovog kraljevstva bio je od 1. st. pr. Kr. do 7. stoljeća.
 
== Zemljopis ==
Prostirala se na istočnoj obali [[Crno more|Crnog mora]] prema unutrašnjosti, a na sjeveru joj je približna granica bila rijeka Phasis (danapnja [[Rion]] ili Rioni), na jugu rijeka [[Chorokh]](i) na jugu, dok je istočna granica bila Kraljevstvo Iberija.<ref name="Justin">[http://www.scribd.com/aautorijan/d/82822424/18-JUSTIN-LAZIKA-I-PERZIJA Justin, Lazika i Iberija]</ref>
 
Bilo ju je vrlo teško prijeći s obiju strana rijeke Phasisa, budući da su ju obrubljivale vrlo visoke šiljaste planine, a prolazi vrlo dugi i uski,<ref name="Justin"/> što je davalo njihovoj nesigurnosti prolaznicima.
 
Kao takva bila je važna strateška točka. Bila je obrambeni zid proti kavkaskim barbarima. Susjedne su velesile to dobro znale, pa su željele držati pod svojom kontrolom ovu kraljevinu. Perzijancima je to bilo u interesu jer su tako mogli nadzirati Lazici susjedne [[Huni|Hune]]. S druge strane, Lazi su bili prijateljski prema "Romejima" (Bizantu) kao što su to bili [[Abhazi]] i stari bizantski prijatelji, kršćanski narod [[Alani|Alana]]. Sve je to činilo izvrsnu podlogu [[Bizant]]u za širenje svog utjecaja.<ref name="Justin"/>
 
== Povijest ==
Rimski pisac [[Prokopije]] smatra da je Lazika ono što je nekad bila [[Kolhida]].<ref name="Justin"/>
 
== Gospodarstvo ==
Prema Prokopiju, Lazika je bila zemlja male plodnosti gdje je malo toga uspijevalo. Poimence navodi da ni žito ni ikoje druge žitarice ne uspijevaju ondje, da se vino ne proizvodi, nema ni soli niti se išta drugo ondje ne proizvodi.<ref name="Justin"/>
 
Kao jedine izvore za svoje gospodarstvo navodi se trgovinu kožama, krznima i robovima, čime dolaze do potrebnih dobara. <ref name="Justin"/>
 
=== Pokrštenje ===
Prvih desetljeća 4. stoljeća, kršćanska eparhija odnosno [[biskupija Pitiunt]] (ბიჭვინთა '''Bichvinta''', gruzijski) uspostavljena je u ovom kraljevstu, kao i u drugom istočnom gruzijskom kraljevstvu [[Kraljevstvo Iberija|Iberiji]]. Kršćanstvo je proglašeno službenom vjerom u ovom kraljevstvu [[319.]] godine. <ref>The Church Triumphant: A History of Christianity Up to 1300, E. Glenn Hinson, p 223</ref><ref>Georgian Reader, George Hewitt, p. xii</ref><ref>Ethiopia, the Unknown Land: A Cultural and Historical Guide, by Stuart Munro-Hay, p. 234</ref><ref>Prayers from the East: Traditions of Eastern Christianity, Richard Marsh, p. 3</ref>