Inačica od 8. svibnja 2010. u 22:34 uredi Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. lipnja 2012. u 10:04 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: '''Pavao Skalić''' ([[Zagreb]], [[6. siječnja]] [[1534.]] – [[Danzig]], [[1575.]]),<ref name="AJ-uvod">Jembrih, 2005., 105.</ref> hrvatski pustolov i humanist-polihistor Pustolovan sin siromašnoga zagrebačkog školnika. Prvu naobrazbu stječe u Zagrebu, a već [[1545.]] (ili [[1546.]]) odlazi na studij u [[Beč]], gdje [[1549.]] postaje [[sveučilišni prvostupnik]], a [[1551.]] i [[magistar]]. U [[Bologna\|Bologni]] [[1553.]] postiže [[doktor]]at iz [[Teologija\|teologije]]. Skalić se probija (na temelju falsificiranih isprava i pod lažnim titulama markiza, grofa i barona) na različite europske dvorove. Više puta je protjerivan iz raznih europskih zemalja i njihovih dvorova zbog falsifikata i drugih prijevara. Kao dvorski kapelan cara Ferdinanda raskrinkan. Odlazi u [[Tübingen]], gdje prelazi na [[protestantizam]], i kao štićenik Cristopha Wittenberškog i H. Ungnada predaje na tübingenškom sveučilištu. Duže vrijeme živio je u [[Kalinjingrad\|Königsbergu]], gdje postaje čak prvi ministar pruskog vojvode Albrechta. Prisiljen zbog svojih prijevara da i od tamo bježi, sklanja se u [[Pariz]] i pokušava se izmiriti s rimskom crkvom. Kasnije prelazi u [[Münster]]; umro je na putu za [[Pruska\|Prusku]], kamo mu je bio dopušten povratak. Na [[latinski jezik\|latinskom]] pisao rasprave o [[teologija\|teologiji]], [[filozofija\|filozofiji]], [[okultizam\|okultizmu]] i [[historiografija\|historiografiji]], vrlo šarolike vrijednosti, često plagirajući. U naslovu svoga djela '''''Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon''''' (Basel, 1559.) Skalić je prvi upotrijebio riječ [[enciklopedija]] u značenju srodnom današnjem. Smatra se također piscem [[medicina\|medicinskih]] djela.<ref name="LG">Glesinger, Lavoslav. ''Liječnici i čudotvorci : iz starih medicinskih kronika'', Zora, Zagreb, 1955., str. 12., 74. i 164. {{Citat\|No još je kudikamo kurioznije, da je naš najplodniji medicinski pisac 16. stoljeća bio poznati teolog, mističar, pustolov i falsifikator Pavao Skalić, …}}</ref>

Pavao Skalić: razlika između inačica