Pasiflora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
dopuna |
||
Redak 12:
}}
'''''Passiflora''''' je [[rod (taksonomija)|rod]] iz porodice [[Passifloraceae]]. Ovaj je rod dao ime cijeloj obitelji [[Passifloraceae]]. Cvjetovi donekle podsjećaju na krunu od trnja pa je prema tome nazvana ''passio'': patnja + lat. ''flos'', genitiv ''floris'': cvijet. Španjolski su je osvajači donijeli u Europu početkom 17 stoljeća.
Pasiflora je višegodišnja penjačica podrijetlom iz Južne Amerike. Može narasti i do 8 metara.
Za uspješan uzgoj ove biljke u sobi treba imati na umu da pasiflora zahtijeva ne samo mnogo svjetla nego i sunca, te da mora rasti na zračnom mjestu. Budući da ima duge vitice, najčešće se držači postavljaju ukrug. Vitice i izdanci podrezuju se u proljeće. Ako uopće ne procvatu, treba odrezati glavni izdanak iznad 4 ili 6 lista. Grane koje izrastu iz glavne stabljike treba opet podrezati iznad 2 do 3 lista, jer pasiflora cvate isključivo na rodnoj grančici. Cvate od lipnja do kolovoza. Cvjetovi su mirisni promjera 5-8 cm, latice su blijedo ljubičaste, a iz njihove baze izrasta niz nitastih ružičastih do purpurnih članova krunice, tako da se čini da su latice dvovrsne.
Plodovi su jajolike bobe s mnogo sjemenki. Dozrijevaju krajem ljeta i u ranu jesen. Plodovi su bogati vitaminom C, kalcijem i željezom.
Pasiflora ima dugu tradiciju kao ljekovita biljka. Stari južnoamerički indijanci smatrali su njezine cvjetove životnim eliksirom pa su ih stavljali u vodu za piće. Danas se najvažnijim ljekovitim sastojcima smatraju se flavonoidi i maltol koji imaju umirujući i uspavljujući učinak.
Najpoznatije vrste kojima se plodovi poznati pod imenom granadilja (granadilla) i marakuja (maracuja) koriste za jelo su: ''Passiflora edulis'', ''Passiflora laurifolia'', ''Passiflora quadrangularis'', ''Passiflora ligularis'', kao ukrasna se uzgaja ''[[Passiflora caerulea]]'', a ''Passiflora incarnata'' je ljekovita.
Sinonimi:
| |||