Inačica od 3. kolovoza 2012. u 16:06 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.400 edits m r2.7.2+) (robot Mijenja: yo:Krómíọ̀mù ← Starija izmjena		Inačica od 14. kolovoza 2012. u 12:03 uredi ukloni ovu izmjenu Suradnik50 (razgovor \| doprinosi) 309 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 7: \|perioda = 4 \|blok = d \|izgled = srebrnasta [[Krutine\|krutina]]</br>[[Datoteka:~~Chrom 1~~Chromium_crystals_and_1cm3_cube.jpg\|~~120px~~200px]] \|gustoca = 7150 \|tvrdoca = 1060 MPa (HV), 1120 MPa (HB), 8,5 <small>([[Mohsova skala]])</small> Redak 23: Krom je srebrno bijel tvrd metal, koji se može polirati (uglačati) do visokog sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. Naziv "krom" dolazi od [[Starogrčki jezik\|grčke]] riječi "χρωμα" što znači "boja", jer krom tvori mnoge raznobojne spojeve. Krom se ~~dobija~~dobiva iz [[ruda\|rude]] [[kromit]]a (FeCr<sub>2</sub>O<sub>4</sub>). Komercijalni proces ekstrakcije kroma iz kromita sastoji se od zagrijavanja rude u prisustvu [[aluminij]]a i [[silicij]]a. Oko dvije petine svjetskih zaliha kroma se nalaze u [[JAR\|Južnoj Africi]], a značajni proizvođači su i [[Kazahstan]], [[Indija]], [[Rusija]] i [[Turska]]. Oko 15 milijuna tona kromove rude proizvedeno je u [[2000]]. godini. U elementarnom obliku krom se nalazi mnogo rjeđe.<br /> [[Rudnik]] dijamanata Udačnaja u ruskoj republici [[Jakutska]] proizvodi uzorke elementarnog kroma. Krom ima široku primjenu kao sastojak [[legura]] (primjerice, nehrđajućeg [[čelik]]a posebne čvrstoće), kojima povećava otpornost na [[Korozija\|koroziju]], a zadržava im sjaj i tvrdoću. Vrlo poznata zaštita željeza ~~s njim~~njime je postupak ''kromiranja''.<br /> Dodaje se i antikorozivnim bojama, služi kao [[katalizator]] u nekim kemijskim procesima, za izradu kalupa za proizvodnju cigli, a spojevi kroma imaju široku primjenu u [[Metalurgija\|metalurgiji]] i kemijskoj industriji.

Krom: razlika između inačica