Mliječna kiselina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''MliječnaMlečna kiselina''' (ili '''kiselinaetanska kiselina'''), 2-hidroksipropionska kiselina, CH<sub>3</sub>CH(OH)COOH. Spada u grupu [[Hidrokarbonske kiseline|hidroksikarbonskih kiselina]]. U svojoj molekuli sadrži jedan asimetrični ugljikov atom pa se pojavljuje u dvjemadvema optički aktivnim modifikacijama (D-mliječnamlečna i L-mliječnamlečna kiselina) te kao njihova racemična, optički neaktivna smjesasmesa (DL-mliječnamlečna kiselina). Tvori bezbojne kristale koji se taletope na 25 do 26°C (D-m. k. i L-m. k.), odnosno na 18°C (DL-m.k.), pa prelaze u bezbojnu sirupastu higroskopnu tekućinu, vrlo lako topljivu u vodi i [[alkohol]]u, teško topljivu u [[eter]]u.
 
L-mliječnamlečna kiselina stvara se raspadanjem [[glikogen]]a u [[mišić]]ima koji su pod opterećenjem i uzrok je njihova [[umor]]a. D-mliječnamlečna kiselina nastaje vrenjem iz [[šećer]]a i drugih ugljikohidrata djelovanjemdelovanjem anaerobnih [[bakterija]], pa se zato nalazi u kiselomekiselom mlijekumleku, kiselom zelju, [[sir]]u, siliranom krmivu itd.. MliječnaMlečna kiselina idustrijski se proizvodi fermentacijom šećera iz [[škrob]]a, melase ili sulfitne lužine, a sintetski reakcijom cijanovodične kiseline i [[acetaldehid]]a, uz kiselinski nitril kao međuproizvod. Rabi se umjesto limunske i vinske kiseline u proizvodnji bezalkoholnih pića, kiselih [[bombon]]a, u medicini, tekstilnoj i kožnoj industriji, industriji vrenja i dr..
 
I mnoge soli i esteri mliječne kiseline (laktati) važni su u tehnici i medicini. Tako su npr. natrijev laktat i kalijev laktat nadomjesci za glicerol. Magnezijev laktat blagi je laksativ, etil-laktat hipnotik je i sedativ, a u tehnici služi kao otapalo, titanijev laktat služi za močenje kožekožu itd..
 
===Izvor===