Hidroenergija: razlika između inačica

Energija vode se koristi već stotinama godina. U Indiji su se gradile [[vodenice]] i vodeni [[Mlin|mlinovi]], u Rimskom carstvu energija vode se koristila za pogon mlinova koji su proizvodili [[brašno]] od žita; koristila se i za [[pila|piljenje]] [[drvo|drva]] i oblikovanje kamena. Snaga vodenog vala ispuštenog iz spremnika koristila se za izdvajanje metalne[[metal]]ne rude u starom [[rudarstvo|rudarskom]] procesu. Taj se proces široko koristio u [[Britanija|Britaniji]], u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] te kasnije. Koristio se za dobivanje [[Olovo (element)|olova]] i [[kositar|kositra]], a kasnije se iz njega razvilo hidraulično rudarenje koje je bilo u upotrebi tijekom kalifornijske potjere za [[zlato|zlatom]].

U [[Kina|Kini]] i ostatku [[Daleki istok|Dalekog istoka]] zahvaljujući energiji vode koristile su se pumpe[[crpka|crpke]] zasnovane na principu kotača sa spremnicima za podizanje vode u kanale[[kanal]]e za [[navodnjavanje]]. Tijekom 1830-ih godina, na vrhuncu perioda izgradnje kanala, energija vode se koristila za prijevoz [[teglenica]] uz, kao i niz strme padine pomoću tračnica s nakošenom ravninom. Izravni prijenos snage zahtijevao je da djelatnosti koje su koristile energiju vode budu smještene blizu vodopada[[vodopad]]a. Primjerice, tijekom druge polovice 19. stoljeća izgrađeni su mnogi mlinovi za žito kraj slapova Sv. Antuna (Saint Anthony), koji su koristili 15-metarski vodopad do rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]. Ti su mlinovi doprinijeli razvoju [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisa]].

Sustavi [[Hidraulika|hidrauličkih]] mreža također su postojali. Sastojali su se od cijevi u kojima se nalazila tekućina pod tlakom[[tlak]]om, koja bi prenosila energiju od izvora, primjerice pumpecrpke, do krajnjih korisnika. Ovakve su mreže bile vrlo raširene u [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|viktorijanskim]] gradovima Ujedinjenog Kraljevstva.

U [[Hidrologija|hidrologiji]] se energija vode manifestira kroz djelovanje sile na korito i obale rijeka uslijed kretanja vode. Ta je pojava posebno izražena u slučaju visokog vodostaja[[vodostaj]]a ili [[poplava|poplave]]. Snaga vode djeluje na korito i obale rijeke, odnoseći s njih talog i ostale materijale, što uzrokuje [[Erozija|eroziju]] i ostale promjene u riječnom toku.

* [[Vodenice]], koje se koriste već stoljećima za pogon mlinova i ostalih strojeva;

* [[Električna energija]] dobivena iz vode; što se uobičajeno odnosi na vodene brane ili postave uz rijeke (npr. vodenice čiji se pogon temelji na [[Hidraulički pogon|hidraulici]]);

* Energija vodenih tokova, koja se dobiva iz energije gibanja ([[kinetička energija|kinetičke energije]]) rijeka, potoka i oceana;

* Vrtložna energija, koja se dobiva iz vrtloga;

* [[Elektrane na plimu i oseku|Energija plime i oseke]];

* Energija dobivena iz [[volumni protok|protoka]] uzrokovanih plimnim mijenama;

* [[Elektrane na valove|Energija valova]];

* [[Dobivanje energije osmozom|Osmotska energija]], odnosno energija gradijenta saliniteta, pomoću koje se energija dobiva iz razlike u koncentraciji soli između morske i riječne vode;

* Energija [[Morska struja|morskih struja]];

* Energija dobivena iz [[Konverzija termalne energije oceana|razlike temperature oceana na različitim dubinama]].

Energija vodenih tokova (hidroenergija) je danas izvor 715, 000 megavata[[vat|MW]], odnosno 19% [[električna energija|električne energije]] proizvedene u svijetu. Velike [[brana|brane]] se još uvijek projektiraju. Trenutno najveća [[hidroelektrana]] na svijetu, [[Hidroelektrana Tri klanca]], izgrađena je u [[Kina|Kini]], na najduljoj svjetskoj rijeci, rijeci [[Yangtze]]. Osim u nekolicini zemalja koje imaju energije vode dovoljno za pokrivanje većine potreba za električnom energijom, hidroelektrane uobičajeno pokrivaju vršne potrebe za električnom energijom zahvaljujući mogućnosti brzog upuštanja u pogon. Također, hidropotencijal se može koristiti kao veliki spremnik jeftine energije ukoliko se pri suvišnoj proizvodnji hidrogenerator koristi kao pumpa ([[reverzibilne hidroelektrane]]).

{{glavni|PlimneElektrane turbinena plimu i oseku}}

[[FileDatoteka:HE_-_Orlovac.jpg|350pxmini|thumbdesno|right300px|[[Hidroelektrana Orlovac]], postrojenje i derivacijski[[tlačni kanalcjevovod]].]]

Nazivna [[snaga]] svih hidroelektrana u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] 2008. godine iznosila je 2097 [[vat|MW]], što je 55% ukupne snage svih elektrana na području Republike Hrvatske.

Hidroelektrane su proizvele 4357 [[vatsat|GWh]] električne energije u 2007. godini, a 5277 GWh u 2008., što čini približno 25%, odnosno 29% električne energije preuzete u [[elektroenergetski sustav]] RHRepublike Hrvatske.

* 1895. prva hidroelektrana izgrađena na [[Skradinski buk|Skradinskom buku]] na rijeci [[Krka|Krki]], današnja [[Hidroelektrana Jaruga|HE Jaruga]] (pad 10 m, 1 [[vodna turbina]], jednofazni [[generator]] 300 kVA);

* 1906. [[Hidroelektrana Miljacka|HE Miljacka]] (snaga 17,7 MW, pad 105 m i instalirani protok 24 m3m³/s);

* 1908. HE[[Mala hidroelektrana Ozalj|MHE Ozalj 1]] na rijeci [[Kupa|Kupi]] (snaga 2,5 MW);

* 1912. [[Hidroelektrana Kraljevac|HE Kraljevac]] na rijeci [[Cetina|Cetini]] (2 agregata, snaga 25,6 MW, pad 100 m i instalirani protok 30 m3m³/s);

| CS [[Buško Blato]]

| [[Hidroelektrana Varaždin|HE Varaždin]]

| [[Hidroelektrana Čakovec|HE Čakovec]]

| [[Hidroelektrana Dubrava|HE Dubrava]]

| [[Hidroelektrana Gojak|HE Gojak]]

| 36,8

| [[Hidroelektrana Miljacka|HE Miljacka]]

| HE[[Mala hidroelektrana Golubić|MHE Golubić]]

| 5,25

| HE[[Mala hidroelektrana Krčić|MHE Krčić]]

| 0,3375