Divlje životinje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
uf, od mene toliko! Zadnje dvije-tri rečenice, tko hoće, neka mijenja ili briše:-) ja neću |
||
Redak 9:
Samim svojim prisustvom divlje životinje obogaćuju čovjekov okoliš (na primjer, [[ptice pjevice]] svojom pjesmom).
Usprkos tome, odnos čovjeka prema divljim životinjama često je problematičan:
* Neke divlje životinje uzrokuju stete, najčešće vezane za pridobivanje i [[skladište]]nje hrane ([[štakori]], [[miševi]], [[crvena lisica]], [[jastreb]], razni [[kukci]]). Zbog toga, mnoge od njih čovjek ne samo da ne podnosi u svojoj blizini, nego ih i ubija.
* Veliki [[grabežljivci]] često su opasnost za ljude i njihove [[domaće životinje]].
* Neke životinje prenose bolesti ([[trakavica]], [[bjesnoća]], [[malarija]]).
* [[Poljoprivreda|Poljoprivredno]] i [[šumarstvo|šumarsko]] korištenje površina obilježavaju danas [[monokultura|monokulture]] koje svojom "očišćenošću" od drugih eventualno konkurentskih ili štetnih kultura, pruža potrebne komponente za život samo izrazito malom broju [[vrsta]]. Za mnoge životinjske vrste potrebna je raznovrsno strukturirana pokrajina.
* U suvremenoj poljoprivredi koriste se [[kemija|kemijska]] pomoćna sredstva ([[gnojivo|gnojiva]], [[pesticid]]i, [[herbicid]]i) koji se kroz [[prehrambeni lanac]] nakupljaju u divljim životinjama sa štetnim posljedicama. Na to se nadovezuje različit [[otrov]]ni [[industrija|industrijski]] otpad i otpad iz postrojenja za uništavanje smeća i pročičćavanje otpadnih voda.
* Životni prostor mnogih divljih životinja ljudi u slobodno vrijeme koriste za razne aktivnosti. Životinje osjetljive na ometanje povlače se s tih područja.
* Mnoge životinje stradavaju na [[cesta]]ma i [[dalekovod]]ima koji se protežu kroz njihov životni prostor.
* Kultivirani prostori mijenjaju se toliko brzo, da se divlje životinje ne uspijevaju tome prilagoditi.
* Divlje životinje tradicionalno su ljudima izvor [[hrana|hrane]] i [[sirovina]] ([[lov]], [[ribolov]]).
==Upravljanje divljim životinjama==
Pod pojmom upravljanja divljim životinjama podrazumijevaju se mjere pomoću kojih se rješavaju konflikti povezani s divljim životinjama. Ljudi koji se time bave trude se prije svega ponovo naseliti neke [[vrsta|vrste]] na područja s kojih su nestale ([[smeđi medvjed]], [[vuk]], [[ris]], [[dabar]]). Upoznavanjem i obrazovanjem lokalnog stanovništva podiže se njihova granica prihvaćanja ovih životinja, ali i oblikovanje politike prema divljim životinjama. Kad dođe do šteta koje one uzrokuju, u određenim okolnostima se stanovništvu daje naknada. [[Znanost|Znanstveno]] se prati kretanje određene [[životinjska populacija|populacije]], a okoliš se po mogućnosti prilagođava specifičnim potrebama određene vrste. Kao krajnja mjera koristi se preseljavanje životinja.
==Zaštita divljih životinja==
Brojnost mnogih životinja se smanjuje. U područjima koje nastanjuju ljudi, mnoge su vrste već izumrle ili su iz njih nestale. Kako je područja koje ljudi ne oblikuju prema svojim potrebama sve manje, a i dalje će se smanjivati, životinje koje izbjegavaju ljude su u principu ugrožene.
[[1961]]. je kao ''World Wildlife Fund'' osnovan [[WWF]] (World Wide Fund dor Nature), što je bila prva organizacija koja je upozorila na ugroženost divljih životinja. Osnivanje posebnih zaštićenih područja počinje bez zakonske podloge, no kasnije se regulira [[Zakon o zaštiti prirode|Zakonima o zaštiti prirode]], što onda opet omogućuje stvaranje područja na kojima se divlje životinje aktivno štite ugroženih životinja u cijelom nizu država, a omogućuje i ponovno naseljavanje već nestalih životinja u njihova prirodna [[stanište|staništa]].
Line 16 ⟶ 34:
Loše je to što ljudi uništavaju prirodna staništa i ona postaju kultivirani okoliš, a životinje tjera u sve uži prostor dok ne uginu. Čovjek iskorištava divlje životinje i za [[cirkus]]e. Želi se približiti divljini, pa često životinje smješta u zoološke vrtove.
[[Kategorija:Životinje]]
| |||