Stjenjak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
→Prirodne odlike: povijest i gospodarstvo |
||
Redak 5:
Zbog prirodnih ljepota neki su dijelovi Stjenjaka zaštićeni i proglašeni nacionalnim parkovima, od kojih su najpoznatiji [[Nacionalni park Yellowstone|Yellowstone]] u SAD i [[Nacionalni park Banff|Banff]] u Kanadi.
{{Široka slika|Mountains_from_westlands.jpg|900px|<center>Istočni kraj Stjenjaka kod [[Denver]]a|40%|left}}
==Prirodne odlike==
Stjenjak se proteže od [[Liard (rijeka)|rijeke Liard]] u Britanskoj Kolumbiji, do rijeke [[Rio Grande]] u Novom Meksiku. Drugi planinski masivi koji se nastavljaju iza pomenutih rijeka, na sjeveru [[Selwyn Range]] u [[Yukon (teritorij)|Yuconu]] i [[Brooks Range]] na [[Aljaska|Aljaski]] i na jugu [[Sierra Madre]] u [[Meksiko|Meksiku]]. U SAD-u u Stjenjake se ubrajaju gorja [[Cabinet
[[Datoteka:Mount_Elbert_and_horses.jpg|mini|desno|<center>[[Mount Elbert]] ([[Kolorado]]) je najviša planina Stjenjaka.]]
[[Datoteka:Roxborough.jpg|mini|desno|<center>[[Sedimentne stijene]] Stjenjaka u Koloradu]]
[[Datoteka:Jackson_Glacier_terminus.jpg|mini|desno|<center>[[Ledenjak|Ledenjaci]] poput Jackson ledenjaka su snažno preoblikovali Stjenjak]]
Mlađi dijelovi Stjenjaka su se uzdigli
[[Ledeno doba]] je također imao značajan
▲Mlađi dijelovi Stjenjaka su se uzdigli tokom kasnog [[Kreda (period)|perioda Krede]] (prije 100 miliona-65miliona godina), neki južni dijelovi potiču iz [[Prakambrij]]a (prije 3 980 miliona-600 miliona godina). Geologija planine je sastavljena od [[eruptivne stijene|eruptivnih]] i [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]], mlađe [[sedimentne stijene]] se pojavljuju duž južnih Stjenjaka, a vulkanske stijene iz [[Tertiarij]]a (prije 65 miliona-1,8 mliona godina) duž [[San Juan planine|San Huan planina]], i u nekim drugim područjima. Vijekovne erozije su pretvorile planinski [[Vajominški bazen]] u, relativno, ravan teren. [[Tetoni]] sadrže stijene iz doba [[Paleozoik]]a i [[Mezozoik]]a koje pokrivaju samo jezgro sastavljeno od eruptivnih i metamorfnih stijena, iz perioda [[Protrozoik]]a i [[Arhej]]a, starosti od 1,2 milijarde do više od 3,3 milijarde godina ([[Beartooth planine]]).
▲[[Ledeno doba]] je također imao značajan uticaj u izgledu Stjenjaka, tako da je prije nekih 15 000-20 000 godina 90% Yellowstone nacionalnog parka bilo pokriveno ledom. Period koji se naziva [[malo ledeno doba]] je trajao od 1550. do 1860. Tokom tog perioda glečeri Agassiz i Jackson su dostgli vrhunac oko 1860-ih u malom ledenom dobu.
Voda je također na razne načine
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
* [[Arkansas rijeka]]▼
|
* [[Athabasca rijeka]]▼
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
* [[
||
* [[
* [[North Saskatchewan (rijeka)]]
* [[Rio Grande]]
* [[South Saskatchewan (rijeka)]]
* [[Snake (rijeka)]]
* [[Yellowstone (rijeka)]]
|}
''[[Continental divide]]'' na
==Ljudska povijest==
[[Datoteka:Rig_wind_river.jpg|mini|desno|<center>Vađenje prirodnog plina zapadno od gorja Wind River ([[Wyoming]])]]
[[Datoteka:Steam_Phase_eruption_of_Castle_geyser_with_double_rainbow.jpg|mini|desno|<center>[[Gejzir]] Castle u [[Nacionalni park Yellowstone|Nacionalnom parku Yellowstone]]]]
Poslije zadnjeg velikog ledenog doba, Stjenjak su nastanili [[paleoindijanci]], a potom i druga [[Indijanci|indijanska plemena]] ([[Apači]], [[Arapaho]], [[Beaver]], [[Blackfoot]], [[Crow Indijanci]], [[Flathead]], [[Juti]], [[Kutenai]], [[Sijuksi]], [[Šajeni]], [[Šošoni]] i drugi). Paleoindijanci su lovili sada izumrle vrste, [[mamut]]e i prapovijesne [[bizon]]e (životinje 20% veće od današnjih bizona) na padinama i u dolinama planina. U Koloradu, duž grebena Continental Divide, postoje kameni zidovi koje su Indijanci sagradili prije 5400 do 5800 godina. Također, postoje značajni dokazi koji upućuju na zaključak da su Indijanci, loveći ih, imali značajan utjecaj na sisavce i na vegetaciju, namjernim izazivanjem požara.
[[Španjolska|Španjolski]] istraživač [[Francisco Vásquez de Coronado]] je s grupom vojnika, misionara i robova došao s juga na teritorij Stjenjaka [[1540]]. godine. Masovnija upotreba konja, metalnog alata, vatrenog oružja, nove bolesti i nove kulture, utjecala je na promjenu indijanske ih kultura. Indijanska populacija je istjerana iz svojih povijesnih staništa bolestima, ratovima, istrebljivanjem bizona i stalnim napadima.
[[Alexander MacKenzie]] je postao prvi Europljanin koji je prešao Stjenjak 1793. god.
Ekspedicija Lewisa i Clarka (1804.-1806.) je prva priznata znanstvena ekspedicija na Stjenjaku. Tada su sakupljeni prvi botanički, zoološki i geološki uzorci Stjenjaka. Vjeruje se da je upravo ova ekspedicije otvorila put masovnijem prelasku Stjenjaka.
Planinari su preplavili Stjenjak od 1720. do 1800. godine u potrazi za mineralima i krznima, a počele su nicati i otkupne postaje koje su ujedno služile i kao baze za većinu aktivnosti Europljana u Kanadskom Stjenjaku.
[[Mormoni]] su se počeli naseljavati u blizini [[Veliko slano jezero|Velikog slanog jezera]] 1947. 1859. godine, a u blizini [[Cripple Creek]]a je otkriveno [[zlato]], što je zauvjek izmjenilo regionalno gospodarstvo Stjenjaka. [[Transkontinentalna pruga]] je završena 1869., a [[Nacionalni park Yellowstone]] je osnovan 1872. godine. Zlato i pruga su drastčno ubrzali naseljavanje Stjenjaka, usljed čega je [[Benjamin Harrison|američki predsjednik Harrison]] uspostavio nekoliko šumskih zaštićenih područja 1891.-82, a 1905. godine predsjednik [[Theodore Roosevelt]] proširio teritoriju zaštićenih šuma, na današnji [[Nacionalni park Stjenjaka]].
Gospodarski razvoj je otpočeo [[rudarstvo]]m i [[šumarstvo]]m, a nastavio se [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[rekreacija|rekreacijom]], kao i pratećim granama koje ih podržavaju.
== Gospodarstvo ==
Gospodarski resursi Stjenjaka su raznovrsni i bogati; [[minerali]] pronađeni na Stjenjaku uključuju značajne zalihe [[bakar|bakra]], [[cink]]a, [[molibden]]a, [[olovo|olova]], [[srebro|srebra]], [[volfram]]a i [[zlato|zlata]]. Wyominški bazen i nekoliko manjih područja sadrže značajne količine [[nafta|nafte]], [[prirodni plin|prirodnog plina]] i [[ugljen]]a. Za primjer može poslužiti rudnik Climax u Koloradu, koji je najveći proizvođač molibdena na svijetu i zapošljava preko 3000 radnika. Kanadski najveći rudnici ugljena se nalaze upravo na području Stjenjaka.
Brojni rudnici su u prošlosti remetili [[ekologija|ekologiju]] Stjenjaka, ali se danas sve više vodi računa o čistoj okolini.
Zemljoradnja i šumarstvo su vodeće grane industrije. Stočarstvo se odvija ljeti u planinskim predjelima, a zimi u dolinama.
Stjenjaka se odlikuje slabom naseljenošću (4 stanovnika na km²) i malim brojem gradova s preko 50.000 stanovnika. Ipak poslije 1950. godine nastalo je razdoblje od 40 godina s ubrzanim naseljavanjem tijekom kojeg je postotak stanovništva porastao, od 35% u Montani do 150% u Yutahu i Koloradu.
===Turizam===
Lijepa priroda i mogućnosti rekreacije na Stjenjaku svake godine privuku milijune turista. Glavni jezik na Stjenjaku je [[Engleski jezik|engleski]], premda postoje manja područja u kojima se priča [[Španjolski jezik|španjolski]] ili [[indijanski jezici]].
Glavne turističke destinacije su brojni [[nacionalni park]]ovi:
▲[[Continental divide]] na Stjenovitim planinama označava liniju koje određuje dali će rijeka teći u Atlantski ili Pacifički okean. [[Triple Divide Peak]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Vrh trostruke podjele'') je dobio ime po činjenici da svu vodu, koja padne na planinu, dijeli na tri pravca, za Atlantski, Pacifički i Arktički okean.
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
U SAD-u:
* [[Pikes Peak]]
* [[Royal Gorge]]
* [[Nacionalni park Stjenjaka]]
* [[Nacionalni park Yellowstone]]
* [[Nacionalni park Grand Teton]]
* [[Arapaho nacionalna šuma]]
||
U Kanadi:
* [[Nacionalni park Banff]]
* [[Nacionalni park Jasper]]
* [[Nacionalni park Kootenay]]
* [[Nacionalni park Yoho]]<br>
i zajednički:
* [[Internacionalni park mira Waterton-Glacier]]
|}
== Vanjske poveznice ==
| |||