Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 34:
Na prvim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini u općini [[Bugojno]] pobjednička stranka je bila [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] s 21 zastupnikom, potom su slijedile [[Stranka demokratske akcije]] s 20, [[Srpska demokratska stranka]] s devet zastupnika, a ostalim stranka je pripalo 10 zastupničkih mjesta. [[Rat u BiH|Srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu]] je u svom početku prikrivena. U ožujku 1992. godine [[Srbi]] preko noći napuštaju [[Bugojno]]. Od preko osam tisuća Srba, ostaje ih tek tristo. Tada se počinju iseljavati i [[Hrvati]], osobito žene i djeca. Oni odlaze u inozemstvo, u [[Europa|Europu]], ili u [[Hrvatska|Hrvatsku]].
Kako je srpska agresija na [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] već očita, tijekom svibnja [[1992.]] godine u Bugojnu je uspostavljena prva bojna [[HVO]]-a. I dok [[Hrvati]] uređuju bojišnice prema [[VRS|srpskom agresoru]] na [[Kupres]]u i [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]], [[Bošnjaci]] čekaju što će se dogoditi. U početku srpsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu shvaćaju isključivo kao ratni sukob [[Hrvat]]a i [[Srbi|Srba]] i samo tako se može razumjeti izjava Alije Izetbegovića "...ovo nije naš rat". Samo dio bugojanskih [[Bošnjak]]a uključen je u borbu protiv srpskog agresora kao pripadnici [[HVO]]-a.
Od sredine [[1992.]] godine [[Bugojno]] trpi učestale srpske napade. U rujnu [[1992.]] [[Srbi]] granatiraju sam grad Bugojno, granate padaju na sklop župne crkve i župnog dvora, zapaljen je crkveni toranj. U više navrata [[Bugojno]] nadlijeću zrakoplovi i bacaju bombe. Kako srpski agresor zauzima područje sjeverno od Bugojna deseci tisuća bošnjačkih izbjeglica slijevaju su u njega. Oni bježe prije svega iz [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] i iz [[Jajce|Jajca]] i iz drugih dijelova [[Bosna (regija)|Bosne]]. Tako se pod pritiskom [[Rat u BiH|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]] u području Bugojna naglo mijenja demografska slika Bugojna i njegove okolice u korist [[Bošnjak]]a. Oni ostaju u gradu, a istodobno [[Hrvati]] se iseljavaju pod općim ratnim pritiskom. Ubrzo se rađaju napetosti između [[Hrvat]]a i [[Bošnjak]]a, koji početkom [[1993.]] godine ozbiljno prijete da se pretvore u ratni sukob. U veljači [[1993.]] godine pripadnici [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] postavljaju kontrolne punktove na svim mjestima na kojima dolaze u doticaj s [[Hrvati]]ma.
[[Bošnjaci]] u siječnju 1993. godine preuzimaju vlast u svim gradskim institucijama. [[Hrvati]] su isključeni iz upravljanja općinom, ali HVO još djeluje. U siječnju je počela i podjela vojnih snaga, a bošnjačka strana je [[17. siječnja]] [[1993.]] godine napustila sve obrambene položaje prema srpskom agresoru i prepustila obranu isključivo [[HVO]]-u. Ubrzo, [[Bošnjaci]] poručuju [[Hrvati]]ma da ne mogu odgovarati za ono što će se dogoditi. Bilo je to vrijeme kada se još mogao dijalog uspostaviti i njime smiriti duhove. Poslije toga, napetosti rastu, događaju se mnoga još uvijek nerazjašnjena umorstva hrvatskih civila, hrvatski puk je preplašen, njegova imovina se bezobzirno otima i pljačka.
[[Datoteka:Napad na Bugojno.jpg|250px|mini|Napad Armije BiH na Bugojno, otpočet 18. i dovršen 28. srpnja 1993. godine]]
[[Srpanj]] [[1993.]] godine bio je katastrofalan mjesec za [[Bugojno | bugojanske]] Hrvate. Na punktu u selu Vrbanji [[10. srpnja]] [[1993.]] pripadnici [[Armija Republike Bosne i Hercegovine | Armije BiH]] zaustavljaju vozilo u kojemu su bili vojnici [[Hrvatsko vijeće obrane | HVO-a]] i bez ikakva obrazloženja na njih otvaraju vatru. U toj pucnjavi ubijena su tri vojnika [[HVO]]-a. Među počiniteljima zločina bili su i mudžahedini. ''Jedan od mudžahedina je poslije pucnjave na vojnike HVO-a kleknuo u lokvu krvi i klanjajući zahvaljivao Allahu.''
| |||