Ravenna: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m info update |
|||
Redak 46:
===Rana povijest===
Počeci Ravenne nesigurni su. Prvo naselje se različito pripisuje [[Tirenjani]]ma, [[Tesalijci]]ma ili [[Umbrijci]]ma. Ravenna se sastojala od kuća sagrađenih na stupovima na nekoliko malenih otoka u močvarnoj laguni - situacija sična [[Venecija|Veneciji]] nekoliko stoljeća kasnije. Rimljani su je zanemarili tijekom osvajanja delte [[Po|rijeke Po]], ali su je kasnije prihvatili u [[Rimska Republika|Rimsku Republiku]] kao federativni grad [[89. pr. Kr.]] U Ravenni je [[49. pr. Kr.]] [[Julije Cezar]] okupio svoje snage prije nego što je prešao [[Rubikon]]. Nakon bitke protiv [[Marko Antonije|Marka Antonija]] [[45. pr. Kr.]] car August je ondje podignuo vojnu luku Classe.<ref>od ''classis'', latinski "mornarica"</ref> Ova je luka, zaštićena isprva vlastitim zidinama, bila važna postaja [[rimska mornarica|rimske carske mornarice]]. Danas je grad bez izlaza na more, iako je Ravenna ostala važna [[morska luka]] na [[Jadran]]u sve do ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]].
[[Datoteka:Ravenna BW 3.JPG|mini|lijevo|<center>[[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]] iz 549. god., unutrašnjost]]
Tijekom germanske invazije [[Thusnelda]], [[Arminije]]va udovica, i [[Marbod]], kralj [[Markomani|Markoman]]a, bili su zatočeni u Ravenni.
Redak 56:
Nakon [[493]]. Teodorik je zaposlio rimske arhitekte u izgradnji sekularnih i religijskih građevina, uključujući izgubljenu palaču blizu [[Nova bazilika Svetog Apolinarija|Sant'Apollinarea Nuovo]]; "Palazzo di Teodorico" bila je nadogradnja. Teodorik i njegovi sljedbenici bili su [[arijanstvo|arijanisti]], ali su živjeli u suživotu s Latinima. Teodorik je umro 526. kada ga je naslijedila kći [[Amalasunta]] ubijena 535. godine.
[[Dodatak:Popis bizantskih careva|Bizantski]] car [[Justinijan]] bio je fanatično ortodoksan te se protivio i ostrogotskoj vlasti i [[arijanstvo|arijanskom]] poimanju kršćanstva. Godine [[535]]. napao je Apeninski poluotok u sadržaju Rimskog Carstva, a [[540]]. je zauzeo Ravennu. Ravenna je postala sjedište bizantske vlasti na Apeninskom poluotoku u sadržaju Rimskog Carstva(vidi također [[Gotski ratovi|Gotske ratove]]). ''Restauratio Imperii'' u Ravenni također je doprinijelo obližnjoj luci Classe (classis), koja se ponekad naziva [[Pompeji]]ma [[ranokršćanstvo|kasne antike]]. Kao ravenska luka bila je jedna od ključnih platformi od 6.-7. stoljeća, te glavna luka na jadranskoj obali Apeninskog poluotoka. Najreprezentativniji ostatak tog perioda je [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi|crkva sv. Apolinarija u Classi]] (6.-7. stoljeće), čije se relikvije nalaze u crkvi. Ali iako je osnovana tijekom rimskog razdoblja, najviše se razvila tijekom kasnijeg Bizantskog Carstva.
===Ravenski egzarhat===
Redak 64:
===Srednji vijek i moderna povijest===
[[Datoteka:PiazzaPopulo03.jpg|mini|180px|lijevo|<center>Piazza del Popolo u Ravenni]]
[[Langobardi]] vođeni [[kralj Liutprand|kraljem Liutprandom]] zauzeli su Ravennu [[712]]. godine, ali su je bili prisiljeni vratiti Bizantincima. Ipak, [[751]]. godine langobardski kralj [[Aistulf]] uspio je zauzeti Ravennu, prekinuvši bizantsku vlast u sjevernoj Italiji.
Redak 71:
Pod papinskom vlašću ravenski [[nadbiskup]] je uživao [[autokefalnost]] od Rimske Crkve - privilegij steknut tijekom bizantske vlasti. Zbog donacija koje su mu dali [[Otonska dinastija|otonski]] carevi ravenski nadbiskup bio je najbogatiji u Italiji nakon papinstva, te je stoga uspješno mogao povremeno izazivati papinu svjetovnu vlast.
Godine [[1198]]. Ravenna je vodila savez gradova iz [[Romagna|Romagne]] protiv cara, a papa se morao podložiti. Nakon rata 1218. obitelj [[Traversari]] uspjela je nametnuti svoju vlast nad gradom koja je trajala sve do 1240. godine. Nakon kratkog perioda pod carskim vikarom Ravenna je vraćena Papinskim Državama 1248. i ponovo Traversarijima sve do [[1275]]. kada je [[Da Polenta]] uspostavio svoje dugotrajno gospodstvo. Jedan od najčuvenijih stanovnika Ravenne u to je vrijeme bio protjerani pjesnik [[Dante]].
Ravenna je bila pod Mlecima sve do 1509. kada je područje napadnuto tijekom [[Talijanski ratovi|Talijanskih ratova]]. Godine 1512. tijekom ratova [[Ratovi Svete Lige (16. stoljeće)|Svete Lige]] Ravennu su opljačkali Francuzi.
Nakon mletačkog povlačenja Ravennom su ponovo upravljali [[papa|papinski]] legati kao dijelom [[
Osim još jedne kratke mletačke okupacije (1527-1529), Ravenna je bila dio Papinskih Država do 1796. kada ju je anektirala francuska marionetska država [[Cisalpinska Republika]] ([[Talijanska Republika
▲[[Datoteka:RavennaMausoleum.jpg|mini|180px|lijevo|<center>[[Teodorikov mauzolej]]]]
==Glavne znamenitosti==
| |||