Rat i mir (1967.): razlika između inačica

▲Nakon što je [[1956]]. američka verzija romana „'''Rat i mir'''“, koju je režirao [[King Vidor]], postigla značajan uspjeh, [[SSSR]] je odlučio i sam ekranizirati Tolstojev roman ne štedeći truda i uloga. ''Mosfilm'' je [[1961]]. započeo sa pret-produkcijom, Sergej Bondarčuk je zadužen za redatelja i jednog od glumaca, a [[1963]]. je započelo snimanje nakon dugotrajnih priprema. Pošto je u američkoj verziji [[Audrey Hepburn]] već ostavila znatan otisak u oblikovanju izgleda Nataše, Bondarčuk je za glavnu žensku ulogu izabrao glumicu Ljudmilu Saveljevu, koja je izgledala na nju.

▲Prema '''Guinessovoj knjizi rekorda''', sekvenca bitke za Borodino je uključivala preko 100.000 statista, čime je postala jedna od najvećih ratnih scena ikada snimljenih.<ref name="War and Peace"/> Mnogi [[muzej]]i iz Sovjetskog saveza su filmu ustupili kostime iz 19. stoljeća. „Rat i mir“ je jedan od prvih ruskih filmova snimljenih u 70 mm formatu. Pošto se htjelo ostati što vjernije knjizi, film je na kraju završen [[1966]]. sa trajanjem od 484 minuta, odnosno 8 sati. U Sovjetskom Savezu je pušten u 4 dijela, a u '''[[SAD]]'''-u je skraćen za više od sat vremena i pokazan u kinima na dva dijela; sinkroniziran je na engleski jezik a dodan je i pripovjedač kako bi se objasnili neki detalji.<ref name="War and Peace"/>

▲Budžet filma bio je 100 milijuna ondašnjih $.<ref name="War and Peace"/> Prilagođeno po inflaciji, film bi danas koštao 700 milijuna $ te je tako najskuplji film svih vremena.<ref>{{cite web|url=http://articles.latimes.com/2008/jun/06/entertainment/et-warpeace6|title=The 7-Hour 'War'|author=Susan King|publisher=Los Angeles Times|date=6. lipnja 2008|accessdate=21-09-2011}}</ref> S trajanjem od 8 sati, „'''Rat i mir'''“ je istodobno i jedan od najdužih filmova svih vremena. Također drži rekord kao drugi film s najviše statista na ekranu (navodno preko 100.000 u scenama Napoleonovih osvajanja), iza Attenboroughova epa „[[Gandhi (film)|Gandhi]]“.

▲Većina kritičara je hvalila „Rat i mir“ zbog grandioznosti i emotivnosti, pokušaju da ostane što vjerniji knjizi i bude drugačiji od Hollywooda, dok je samo mali broj prigovarao da je cjelina preduga i tanka. U svojoj recenziji [[Roger Ebert]] je filmu dao 4/4 zvijezde:

▲:„…Ruska verzija „Rata i mira“ je veličanstveno jedinstven film. Novac nije sve, no ep se ne može snimiti bez njega. A „Rat i mir“ je prijelomni ep za sva vremena. Teško je zamisliti da će se ikada opet naći takve okolnosti koje će stvoriti spektakularniji, skuplji i – da – bolji film…Nikada, nikada nećete opet vidjeti nešto ravno ovom filmu. Doista, zbog potrebe da se film emitira po dva segmenta po tri sata, možda ga čak niti nikada nećete vidjeti…Lako je hvaliti redatelja Sergeja Bondarčuka zbog snažnih borbenih scena, ili delikatnih plesnih scena, ili kvalitete njegovih glumaca. Ali to se gotovo i očekivalo. Ono što je iznimno u ovom filmu je da je Bondarčuk uspio uzeti ogroman komad Tolstojevog romana i nekako ga transformirati u ovaj veliki komad filma bez da izgubi kontrolu u procesu…Nemoguće je ne usporediti „Rat i mir“ sa dramom „[[Zameo ih vjetar (1939)|Zameo ih vjetar]]“. Oni su, pretpostavljam, dvoje najvećih epskih filmova u povijesti. Oboje obrađuju najvažnije ratove u iskustvu njihovih zemalja. Oboje se koncentriraju na junake veće od života. Oboje su veličanstveni i romantični. Ali da budem iskren, mislim da je „Rat i mir“ veći film. Iako je vulgaran na način na koji svi epovi moraju biti vulgarni (jer stavljaju vrijednost na broj masovnih produkcijskih skala), „Rat i mir“ je inteligentniji, ukusniji i upotpunjeniji od „Zameo ih vjetar“…Usprkos svojoj dužini, film nije predug. Kada sam prisustvovao njegovoj premijeri u New Yorku, očekivao sam da će mi biti dosadno. No bio sam potpuno uvučen u priču; dvije polovice su mi se učinile kraćim od mnogih 90-minutnih filmova“. <ref>[http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19690622/REVIEWS/906220301/1023 "War and Peace"] Chicago Sun-Times, Roger Ebert</ref>