Petar Kočić: razlika između inačica

Osnovnu školu je pohađao u [[Manastri Gomjenica|manastiru Gomjenica]] gdje mu je otac, zaredivši se kao udovac, bio [[iguman]]. Gimnaziju je počeo učiti u [[Sarajevo|Sarajevu]], ali je zbog srbovanja istjeran iz trećeg razreda, Prešao je u [[Beograd]] i tu završio gimnaziju. Filozofiju je učio u [[Beč]]u. Godine [[1904.]] je došao u [[Srbija|Srbiju]] i kratko vrijeme bio učitelj u [[Skoplje|Skoplju]]. Poslije dvije godine se preselio u Sarajevo, kao činovnik „Prosvete", ali je ubrzo otpušten zbog sudjelovanja u radničkom štrajku i protjeran u Banju Luku. Uoči aneksije Bosne i Hercegovine od [[Austro-ugarska|Austro-Ugarske]], Kočić pokreće list „Otadžbinu" u Banjoj Luci i stvara svoju političku grupu koja je propagirala borbu protiv Austrije i ostataka feudalnog ropstva. Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio vrlo omiljen u narodnim masama i kod napredne omladine pa je izabran i za poslanika austro-ugarskog provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu. Vidjevši u njemu protivnika države, državni organi su ga često uhićivali i kazneno gonili. Uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na njemu su primjećeni znaci duševnog rastrojstva te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj duševnoj bolnici za vrijeme okupacije. U Bosni, tada provinciji Austro-Ugarske, na Kočića se gledalo kao na jednog od najsmjelijih poticatelja srpskog narodnog ponosa i propovjedača društvene pravde.

 

 

Po njegovom djelu "Jazavac pred sudom" [[1988.]] godine je snimljen istoimeni jugoslavenski film u režiji Arse Miloševića.

[[Kategorija:Srpski književnici]]

[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]