Douglas MacArthur: razlika između inačica

|datum rođenja=[[26. siječnja]] [[1880.]].

|datum smrti=[[5. travnja]] [[1964.]].

'''Douglas MacArthur''' ([[Little Rock]], [[Arkansas]], [[26. siječnja]] [[1880.]]. - [[Washington D.C.]], [[5. travnja]] [[1964.]].) je bio [[SAD|američki]] general iz prvog svjetskog, drugog svjetskog i korejskog rata. Jedna od ključnih figura savezničke pobjede u drugom svjetskom ratu. Najodlikovaniji časnik u povijesti vojske [[SAD]]-a.

Kao sin generala [[Arthur MacArthur|Arthura MacAthura]], aktivnog u [[Američki građanski rat|američkom građanskom ratu]], djetinstvo je proveo u garnizonima. [[1903.]]. je završio vojnu akademiju [[West Point]] kao prvi u klasi. Samo dva pitomca u povijesti akademije imali su bolje rezultate i ocjene od njega. Sudjeluje u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]] u [[Francuska|Francuskoj]] gdje postaje komandantzapovjednik brigade. U međuratnom periodu načelnik je vojne akademije West Point, gdje modernizira program, [[1922.]].-[[1930.]]. je na [[Filipini|Filipinima]] gdje je komandantzapovjednik američke vojske godina [[1926.]].-[[1930.]].,a [[1925.]]. godine postaje [[general-major bojnik]], najmlađi sa takvim činom. [[1928.]]. vodi američki olimpijski odbor na [[IX. Olimpijske igre - Amsterdam 1928|igrama u Amsterdamu]].

Godine [[1930.]]. postaje načelnik generalštaba kopnene vojske, također najmlađi na toj funkciji, te mu je privremeno dodijeljena četvrta generalska zvjezdica. Proveo je znatne reorganizacije u vojsci.

Godine [[1932.]]. godine organizirao je i proveo kontroverznu akciju izbacivanja ratnih veterana prvog svjetskog rata iz baraka u Washingtonu, gdje su protestirali protiv savezne vlade koja im navodno nije isplatila sva dugovanja. U akciji u kojoj je upotrijebljen i [[plin suzavac]], poginulo je dvoje ljudi a stotine su bile ozlijeđene. [[1935.]]. godine Filipinima je dodijeljena polunezavisnost te je prvi predsjednik te zemlje, [[Manuel L. Quezon]], zatražio od MacArthura da organizira filipinsku vojsku. MacArthuru služba u američkoj vojsci prestaje [[1937.]]., te postaje filipinskim [[Feldmaršal|feldmaršalom]]. [[1941.]]. predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] ga reaktivira, i postavlja za komandantazapovjednika Američkih snaga na dalekom istoku baziranih u [[Manila|Manili]].

Po izbijanju [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] postaje savezničkim komandantomzapovjednikom na Filipinima. Pred nadolazećim [[Japan|japanskim]] snagama utaborio se na utvrđenom otoku [[Corregidor]]. Bez izgleda da ostvari pobjedu nad brojnijim japancimaJapancima, predsjednik Roosevelt mu naređuje da napusti svoje jedinice i povuče se u [[Australija|Australiju]]. MacArthur isprva odbija ali je prisiljen ispoštovati naređenje. Svoje čuveno obećanje "''Vratit ću se''", koje je izjavio prilikom odlaska sa Filipina, a američka propaganda koristila u promotivne svrhe, ponavljao je u svim svojim javnim govorima, te je postalo jedna od najslavnijih izjava u drugom svjetkom ratu. U Australiji, isprva u [[Melbourne|Melbourneu]] a potom u [[Brisbane|Brisbaneu]], u koordinaciji sa mornaričkim štabomstožerom na [[Havaji|Havajima]], zapovjeda savezničkim snagama na pacifičkom ratištu. Postaje vrhovni komandantzapovjednik savezničkih snaga u južnopacifičkoj zoni.

Godine [[1944.]]. nakon savezničke pobjede u [[Bitka za Filipine|bitci za Filipine]], vraća se u Manilu gdje postavlja svoj štabstožer odakle zapovjeda završnim akcijama protiv Japana. Iste godine senat mu dodijeljuje petu generalsku zvjezdicu, koja je osim njemu dodijeljena samo još generalima [[George C. Marshall|Georgeu Marshallu]] i [[Dwight D. Eisenhower|Dwightu Eisenhoweru]] i [[Omar Bradley|Omaru Bradleyu]]. Bio je protivnik upotrebe [[Nuklearno oružje|atomske bombe]] protiv Japana.

Godine [[1945.]]. na [[Bojni brod|bojnom brodu]] [[USS Missouri]]{{newdsm}}, usidrenom u tokijskom zaljevu prima predaju japanskih vlasti. [[1945.]].-[[1950.]]. okupacionikao okupacijski [[guverner]] Japana, jedan je od kreatoratvoraca poratnog japanskog [[Ustav|ustava]]. Svojom autokratskom vladavinom postavio je temelje za kasniji spektakularni razvoj te zemlje. Osobno se založio da se u Japanu sačuva [[monarhija]] i funkcija [[car]]a kao simbola nacionalnog jedinstva.

Po izbijanju [[Korejski rat|korejskog rata]] [[1950.]]. godine [[Ujedinjeni narodi]] ga postavljaju za komandantazapovjednika UN snaga u [[Koreja|Koreji]]. Spektakularnim manevrom kod [[Inchon]]a natjerao je [[Sjeverna Koreja|sjevernokorejske snage]] u povlačenje do same [[Kina|kineske]] granice. Ponesen taštinom obećao je američkoj javnosti "pobjedu do božićaBožića", no nakon sjevernokorejske kontraofenziveprotuofenzive ulazi u žestoki sukob sa tadašnjim [[Predsjednik SADSjedinjenih Američkih Država|američkim predsjednikom]] [[Harry S. Truman|Harryjem Trumanom]], u vezi s politikom oko Kine, tj. oko nastavka rata u Koreji, nakon čega ga Truman smjenjuje sa svih funkcija [[1951.]]. godine.

Po povratku U SAD, prvi puta nakon 11 godina, doživljava trijumfalni doček, paradu na [[Peta avenija (New York)|petoj aveniji]]{{newdsm}} u [[New York|New Yorku]] i održava govor u senatu. Amerika ga slavi kao jednog od najvećih heroja, no kandidatura na predsjedničkim izborima [[1952.]]. godine propada mu nakon što se u javnosti sazna da je htio upotrijebiti atomsku bombu protiv Kine u korejskom ratu. [[Senat SADSjedinjenih Američkih Država|Senat]] ga predlaže i za šestu generalsku zvjezdicu, što bi bila prva dodjela čina "generala svih armija" nakon [[John J. Pershing|Johna Pershinga]] no MacArthur u dva navrata to odbija. Povlači se iz javnosti i ostatak života provodi mirno u New Yorku. [[1961.]]. savjetuje Predsjednikupredsjedniku [[John F. Kennedy|Kennedyju]] da se povuče iz [[Vijetnam]]a. Napisao autobiografiju "Reminiscences".

Douglas MacArthur je bio izuzetno sposoban, ali i egocentričan general. Američka historiografija ga slavi kao svojeg najvećeg vojskovođu u povijesti, a proglašavan je i "američkim [[Gaj Julije Cezar|Cezarom]]". Bez rezerve je isticao sebe i vlastite zasluge, dok je svoje podređene držao u anonimnosti. U povjestpovijest ulazi i kao pojava: isticao se svojom generalskom kapom, koja je bila kombinacija kape filipinskog maršala i američkog generala, te [[Ray-Ban]] naočalama.