Drvene igračke Hrvatskog zagorja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{reflist}} +{{izvori}}) |
m infokutija |
||
Redak 1:
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Tradicionalna proizvodnja drvenih dječjih igračaka u Zagorju
'''Drvene igračke Hrvatskog zagorja''' su tradicijski hrvatski proizvod nastao u [[19. stoljeće|19. stoljeću]].▼
|slika = Sestine Remete EMZ 300109.jpg
|godina = 2009.
|regija = Europa i Sjeverna Amerika
|id = 00233
|ugroženost = -
|poveznica = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00233
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
}}
▲'''Drvene igračke Hrvatskog zagorja''' su tradicijski hrvatski proizvod nastao u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u [[Zagorje|Zagorju]].
Izrada je počela u 19. stoljeću i zadržala se do današnjih dana u selima općina [[Marija Bistrica]] i [[Gornja Stubica|Gornje Stubice]]. Središta izrade su mjesta [[Bistrički Laz]], [[Stubički Laz]], [[Gornja Stubica]], Marija Bistrica, [[Tugonica]] i [[Turnišće]] <ref>Jutarnji list Zagreb, 14. veljače 2009.</ref>. Postoji oko 50 modela igračaka poput svirala, klepetaljki ([[ptica]] s kotačićima koja se gura na štapu), [[tambura|tamburice]], drvene životinje, najčešće konjići, zviždaljke, modeli [[automobil]]a, [[kamion]]a, [[vlak]]ova, [[avion]]a, dječji namještaj za [[lutka|lutke]] itd.
Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5234 UMIJEĆE IZRADE DRVENIH TRADICIJSKIH DJEČJIH IGRAČAKA S PODRUČJA HRVATSKOG ZAGORJA] na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske</ref>.Igračke se izrađuju od drva iz neposredne okolice, [[drvo|drveta]] vrbe, [[javor]]a, [[bukva|bukve]] i [[lipa|lipe]]. Drvo se posiječe, suši, teše, reže i oblikuje pomoću drvenih ili kartonskih šablona. Najčešće boje su [[crvena]], [[plava]], [[bijela]] i [[crna]]. Oslikavaju se [[cvijet|cvjetni]] i [[geometrija|geometrijski]] uzorci. Način izradbe prenosio se u određenim obiteljima iz generacije u generaciju i zadržao do danas.
| |||