Američki građanski rat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
|slika=[[Datoteka:American Civil War Montage 2.jpg|300px]]
|opis slike=
|datum= [[12. travnja]] [[1861.]] - [[9. svibnja]] [[1865.]]<ref name="nytimes.com"/><br>
|mjesto= [[SAD]]
|povod= Izbor Abrahama Lincolna za predsjednika SAD-a i politička težnja za ozakonjenje [[abolicionizam|abolicionizma]]
Redak 18:
|jačina2= 1,064,200
|jačina3=
|posljedice1= 360,000 mrtvih<ref name="Oxford"/><br>275,200 ranjenih
|posljedice2= 260,000 mrtvih<br>137,000 ranjenih
|posljedice3=
|bilješke=
}}
 
'''Američki građanski rat''' [[1861]]. - [[1865]]., u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], je bio [[rat]] između sjevernih saveznih država ( '''Unija''' ili '''Sjever''' ) i južnih [[robovlasništvo|robovlasničkih]] država ( [[Konfederativne Države Amerike|'''Konfederacija''']] ili '''Jug''').
'''Američki građanski rat''' ([[1861.]] - [[1865.]]) u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], često zvan i samo kao ''Građanski rat'', a ponekad i kao ''Rat između država'', bio je [[građanski rat]] koji se vodio zbog secesije [[Konfederativne Države Amerike|Konfederativnih država]]. Jedanaest južnjačkih [[robovlasništvo|robovlasničkih]] država proglasilo je svoje odcjepljenje od SAD-a i formiralo Konfederativne Države Amerike (Konfederacija); ostalih dvadeset i pet država podupirale su saveznu vladu (Uniju). Nakon četiri godine ratovanja koje se odvijalo većinom u južnjačkim državama, Konfederacija se predala, a ropstvo je u cijelosti ukinuto. Problemi koji su doveli do rata dijelom su riješeni erom rekonstrukcije koja je uslijedila, premda su mnogi ostali neriješeni.
 
Tijekom predsjedničkih izbora [[1860.]] godine, [[Republikanska stranka (SAD)|Repulikanska stranka]] na čelu s [[Abraham Lincoln|Abrahamom Lincolnom]] vodila je kampanju protiv širenja ropstva van država u kojima je ono već postojalo. Republikanci su strogo podupirali [[nacionalizam]] pa su proglasili prijetnje odcjepljenja kao izdaju. Nakon njihove pobjede na izborima, ali prije nego je nova administracija preuzela vlast [[4. ožujka]] [[1861.]] godine, sedam robovlasničkih država proglasilo je svoje odcjepljenje te oformilo Konfederativne Države Amerike. Obje administracije - ona na odlasku predsjednika [[James Buchanan|Jamesa Buchanana]] te nova na dolasku predsjednika Lincolna - odbile su legalizaciju secesije, smatrajući odcjepljenje pobunom. U to vrijeme ostalih osam robovlasničkih država odbilo je poziv na secesiju. Niti jedna međunarodna vlast nije priznala Konfederaciju.
 
Neprijateljstvo je službeno započelo [[12. travnja]] [[1861.]] godine kada su trupe Konfederacije [[Bitka za Fort Sumter|zapucale na američku vojnu ustanovu Fort Sumter]] u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]]. Lincoln je nakon tog događaja objavio javni poziv za formiranje vojske dobrovoljaca iz svake države koji su trebali vratiti oduzeto savezno vlasništvo što je dovelo do proglašenja odcjepljenja još dodatne četiri robovlasničke države. Obje strane uskoro su regrutirale vojnike, a Unija je preuzela kontrolu pograničnih država u ranoj fazi rata te stvorila pomorsku blokadu. Ratovanje na istoku zemlje bilo je uglavnom neriješeno tijekom [[1861.]] i [[1862.]] godine budući je Konfederacija odolijevala napadima Unije koja je pokušala zauzeti glavni grad - [[Richmond]] (država [[Virginia]]). U [[rujan|rujnu]] [[1862.]] godine Konfederacija je u državi [[Maryland]] doživjela poraz u [[Bitka kod Antietama|bitci kod Antietama]] što je u konačnici odvratilo [[Velika Britanija|Britance]] da se umiješaju u sukob.<ref name="diplomacy"/> Nekoliko dana nakon te bitke, Lincoln je objavio [[Proglas o emancipaciji]] čime je ukidanje ropstva proglašeno glavnim ciljem rata.<ref name="proclamation"/>
 
Godine [[1863.]] napredak glavnog generala Konfederacije [[Robert Edward Lee|Roberta E. Leeja]] završen je porazom u [[Bitka kod Gettysburga|bitci kod Gettysburga]]. Na zapadu, Unija je preuzela kontrolu nad [[Mississippi (rijeka)|rijekom Mississippi]] nakon [[Bitka kod Shiloha|bitke kod Shiloha]] ([[travanj]] [[1862.]]) te opsade Vicksburga, cijepajući Konfederaciju na dva dijela i uništivši većinu njihove zapadne vojske. Zbog svojih uspjeha na zapadu, [[Ulysses S. Grant]] dobio je zapovjedništvo nad vojskom Unije [[1864.]] godine te organizirao armije [[William Tecumseh Sherman|Williama Tecumseha Shermana]], [[George Gordon Meade|Georgea Meadea]] i drugih kako bi napali Konfederaciju sa svih strana. Grant je restrukturirao vojsku Unije te postavio generale kao zapovjednike divizija koji će podupirati njegov napredak prema Virginiji. Vodio je nekoliko teških bitaka protiv generala Leeja, a zbog snažnog odupiranja južnjačkih snaga morao je nekoliko puta mijenjati svoje planove te voditi opsadu [[Petersburg, Virginia|Petersburga]] koja je gotovo uništila ostatak Leejeve vojske. U međuvremenu, Sherman je zauzeo [[Atlanta|Atlantu]] i marširao prema moru, pritom uništavajući infrastrukturu Konfederacije. Nakon što su propali pokušaji Konfederacije da obrane Petersburg, vojska se počela povlačiti, ali je uskoro poražena što je rezultiralo Leejevom konačnom predajom Grantu u [[Bitka kod Appomattoxa|Appomattox Court Houseu]], [[9. travnja]] [[1865.]] godine.
 
Američki građanski rat bio je jedan od najranijih industrijskih ratova. Za potrebe ratovanja uvelike su se koristile [[Željeznička pruga|željezničke pruge]], [[Telegraf|telegrafi]], [[Parobrod|parobrodi]] te masovna proizvodnja oružja. Prakse koje je razvio Sherman u državi [[Georgia|Georgiji]] te [[mobilizacija]] civilnog stanovništva i samo financiranje nagovijestili su [[Prvi svjetski rat]] u [[Europa|Europi]]. To je do danas ostao najubojitiji rat u američkoj povijesti u kojem je poginulo otprilike 750 tisuća vojnika<ref>A novel way of calculating casualties by looking at the deviation of the death rate of men of fighting age from the norm through analysis of census data found that at least 627,000 and at most 888,000 people, but most likely 761,000 people, died through the war. See {{cite journal | author = J. David Hacker | year = 2011 | month = Dezember | title = A Census-Based Count of the Civil War Dead | journal = Civil War History | volume = 57 | issue = 4 | pages = 307–348 | bibcode = | doi = 10.1353/cwh.2011.0061 | url = http://www2.binghamton.edu/history/docs/Hacker_CW_dead.pdf | accessdate = 2012-04-04}}</ref> te neodređeni broj civila. Povjesničar John Huddleston procjenjuje ukupan broj mrtvih na otprilike 10% svih muškaraca na sjeveru u dobi između 20 i 45 godina života te na otprilike 30% svih muškaraca (bijelaca) na jugu u dobi između 18 i 40 godina života.<ref name="google"/> Pobjedom Sjevera okončano je postojanje Konfederacije i ropstva u SAD-u te se dodatno pojačala uloga savezne vlade. U eri rekonstrukcije koja je uslijedila i trajala sve do [[1877.]] godine, Unija je uspjela učvrstiti svoj položaj u svih jedanaest bivših Konfederacijskih država.
 
== Sažetak ==
Line 165 ⟶ 174:
*[[Petersburg kampanja]], [[1864.]] - [[1865.]]
*[[Bitka kod Appomattoxa]], travanj [[1865.]]
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
[[Kategorija:Američki građanski rat| ]]