Wikipedija

Srpsko-albanski sukob: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Redak 22:
{{Glavni |Veliki turski rat|Velike seobe Srba}}
 
Između [[1683]]. i [[1699]]. godine vođen je [[Veliki turski rat]] između Osmanskog carstva i više europskih sila ujedinjenih u tzv. "Svetu ligu". Nakon prodiranja austrijske vojske na Kosovo, mnogi Srbi su se pobunili protiv Turske i pridružili austrijskoj vojsci, zbog čega ih je turska država proglasila državnim neprijateljima. Nakon povlačenja Austrijanaca, došlo je do [[Velike seobe Srba]] s Kosova na teritorij Habsburške Monarhije. Najveće pojedinačno iseljavanje Srba sa Kosova zbilo se [[1690.]] godine, a predvodio ga je sam patrijarh srpske pravoslavne crkve [[Arsenije III. ČarnojevićCrnojević]]. Računa se da je tada sa patrijarhom u Vojvodinu došlo pješice i na kolima oko 100.000 ljudi<ref name="Bebler">[http://www.pescanik.net/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]</ref>, što je ostalo upamćeno kao [[Velika seoba Srba]].
 
Tijekom idućeg rata Austrije s Turskom [[1737]].-[[1739]]. car [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] ponovo poziva kršćane na ponovni ustanak. Austrijske postrojbe zauzimaju [[Niš]], a srpski patrijarh [[Arsenije IV. Jovanović]] upućuje ljude na Kosovo i sjevernu Albaniju da dižu narod na ustanak. Ustanici i Austrijanci nanose Turcima poraz kod [[Nova Varoš|Nove Varoši]] u kolovozu. Međutim, nakon što ovi teritoriji ponovo dolaze pod tursku vlast, još više Srba se seli preko [[Dunav]]a u Vojvodinu na teritorij Habsburške Monarhije. U idućem razdoblju Albanci naseljavaju oblasti doline [[Lab]]a, južne [[Morava|Morave]] do [[Surdulica|Surdulice]] i [[Leskovac|Leskovca]], Skoplja, [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i Niša. Svim ovim premještanjima, srpski etnički centar se seli iz starih područja Raške i Kosova u slijev Morave i Vojvodinu.<ref name="VE4-655">Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 655.</ref> Uslijed svega navedenog, neki autori smatraju da je srpsko stanovništvo na Kosovu već pri kraju [[18. stoljeće|18. stoljeća]] postalo brojčano manjinsko.<ref name="Bebler"/>
Redak 159:
Nakon kosovskih nemira, u Srbiji započinje organizirana propaganda o [[genocid]]u nad Srbima na Kosovu (krivotvore se izvješća o silovanju Srpkinja, iseljavanju Srba i sl).<ref name="Nosov">[http://www.yihr.org/uploads/publications/eng/11.pdf Andrej Nosov, Nasilna društva u tranziciji]</ref> Srpski nacionalisti iseljavanje Srba sa Kosova prikazuju kao rezultat pritiska i uzimaju kao dokaz da Albanci, ne samo da imaju autonomiju, već da Srbima čine ogromnu nepravdu u vlastitoj državi.<ref name="Nosov"/> U širenju [[protu-albanski osjećaji|protu-albanskih osjećaja]] veliku ulogu je igrala i [[Srpska pravoslavna crkva]].<ref>[http://www.google.com/search?hl=en&lr=&safe=off&num=50&q=%22%C5%A1iptari%22+site%3Ahttp%3A%2F%2Fwww.pravoslavlje.rs&aq=f&oq=&aqi= Upotreba izraza „Šiptari“ na stranici SPC]</ref>
 
Sredinom [[1980e|1980ih]], [[govor mržnje]] u srpskisrpskim medijima koncentrira se na Albance.<ref>[http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1756 Mr Nidžara Ahmetašević, Rat riječima i slikama]{{sr icon}}</ref> Uz albansko ime su od sredine [[1980e|1980-ih]] korištene riječi “genocid”, “zulum”, “razbojništvo”, “silovanje”, čime je spominjanje Albanaca i u privatnom govoru steklo negativnu konotaciju.<ref name="Milosavljević">[http://www.pescanik.net/content/view/125/105/ Olivera Milosavljević: Stereotipi srpskih intelektualaca 20. stoljeća o „nama“ i „drugima“] {{sr icon}}</ref> [[1985]]. godine je objavljena [[Knjiga o Kosovu]] srpskog povjesničara [[Dimitrije Bogdanović|Dimitrija Bogdanovića]] čija je osnovna teza da Albanci provode “planski genocid” nad Srbima, a odlikuje je negativni naboj prema Albancima.<ref name="Milosavljević"/> [[1986]]. godine je objavljen utjecajni [[Memorandum SANU]], koji [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|demonstracije Albanaca na Kosovu 1981. godine]] naziva „neofašističkom agresijom“<ref>[http://www.pescanik.net/images/stories/pdf/memo/memorandum_sanu.pdf Memorandum SANU] {{sr icon}}</ref> i navodi da se na Kosovu i Metohiji provodi „fizički, politički, pravni i kulturni [[genocid]] nad srpskim stanovništvom“.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/Memorandum_SANU Memorandum SANU]</ref> Ovaj Memorandum je stručna komisija [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] nekoliko godina kasnije ocijenila kao „sredstvo širenja antialbanskih osjećaja“.<ref name="UN">[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm#II-II Politika stvaranja Velike Srbije (Izvješće Ujedinjenih naroda)]</ref>
 
== Miloševićevo razdoblje ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Srpsko-albanski_sukob"