Bunjevci: razlika između inačica

<!-- Mons. Martin Davorin Krmpotić, Bunjevac iz krivopuskog zaselka Veljun, rođen 1867., apostolski protonotar, umro 1931. u području [[Grand Canyon]]a u Arizoni. U Kansas Cityju nalazi mu se spomen ploča. -->

Nakon druge seobe Bunjevaca u Lič mnogi se vratiše u krajeve između Ledenica i Senja. Došavši s mnogo stoke i tražeči pašnjake počeli su upadati na pasišta i polja Ledeničanima i Senjanima. Uzurpiraju i pašnjake, a i na nekim sjenokošama počinju obrađivati tlo. Ne mogavši im statio na kraj Ledeničani i Senjani počinju voditi sudske sporove protiv ovih Bunjevaca. Oni pak za tužbe ne mare, ne boje se ni vojne sile. Nastaviše i dalje po starom te si grade nastambe i krče šikare i polja ograđuju kao svoja. Zapisi o sudskim sporovima protiv Bunjevaca Krmpoćana javljaju se sve do [[1681]]. godine. Krmpoćani do [[1636]]. osvojiše sva zemljišta od Ledenica do Senja. '''Treća seoba''' započinje [[1654]]. Bunjevci naseliše Senjsku Dragu, [[Melnice]], [[Vratnik (Senj)|Vratnik]] te na područje [[Krasno|Krasnog]]. U ovoj seobi sudjelovali su Rukavine, Devčići, Samaržije, Štokići, Babići, Adžići, Margete, Horvačevići, Miškulini, Markovići, Modrići, Popovići, Lukanovići, Skorupi, Smokrovići, Vrbani, Žarkovići, Trošelji, Buljevići, Njegovani, Lucići, Gržetići, Mandekići, Grubišići, Dešići, Rogići, Vukušići i Dadići. Svega skupa na tlo Like, [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i Primorja naselilo se preko 6,500 Bunjevaca. Pred [[Osmanlije|Turci]]ma je u to vrijeme od Senja do [[Karlobag]]a izbjeglo preko 12,000 Hrvata-čakavaca, ovi su [[gradišćanski Hrvati|nastanili područje Gradišća]].

 

=== Seoba Bunjevaca u Bačku ===