Inačica od 16. prosinca 2012. u 11:58 uredi Mihael.hertaric (razgovor \| doprinosi) 41 edit mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 16. prosinca 2012. u 12:02 uredi ukloni ovu izmjenu Mihael.hertaric (razgovor \| doprinosi) 41 edit mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 44: == Župa Vratišinec - Uzvišenje sv. Križa == [[http://www.facebook.com/Zupa.Vratisinec Župa Uzvišenja Svetoga Križa]] - Vratišinec osnovana je [[1. studenoga]] [[1789.] godine. Bila je to godina [[Francuska revolucija\|Francuske revolucije]]. Zanimljivo, da je upravo te godine tadašnji zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] osnovao osamdesetak novih župa. Župa je nastala dismembracijom župe [[Selnica]]. Prvi župnik novoosnovane župe je bio [[Luka Rosina]] rodom iz [[Sveti Ivan Zelina\|Svetoga Ivana Zeline]]. U Vratišincu je postojala drvena filijalna kapelica. Vizitacija [[1760.]] godine kaže da je narod sa svojim župnikom podigao novu zidanu kapelicu. Crkva je postala župnom [[1789.]] godine. Do danas je od nje sačuvano samo pravokutno svetište, te oltar sa raspećem. Sa vanjske strane uzidane su nadgrobne ploče iz [[1811.]], [[1815.]] i [[1826.]] godine, među kojima se ističe ploča [[Lovro Hranjec\|Lovre Hranjeca]], vratišinečkog župnika. Za novu crkvu temeljni kamen je postavljen [[19. ožujka]] [[1896.]] godine, za župnikovanja Martina Kotera. U župnoj blagovaonici postoji njegova slika u naravnoj veličini gdje on drži u desnoj ruci plan nove crkve. Godine [[1896.]] crkvu je gradio varaždinski graditelj [[Marandini]] uz pomoć vjernika. Podignuta je u rekordnom vremenu i blagoslovljena [[3. siječnja]] [[1897.]] po arhiđakonu [[Franjo Kečkeš\|Franji Kečkeš]]. Ta prostrana pseudogotička građevina s poligonalnim svetištem, s prostranim kapelama te sakristijom i spremištem uz kapele tik do svetišta, poduprta je sa dvadeset osam kontrafora. Pred glavnim pročeljem smještene su dvije kasnobarokne kamene plastike rimskih mučenika [[Sv. Ivan\|sv. Ivana]] i [[Sv. Pavao\|sv. Pavla]] iz [[1779.]] na visokim četverouganim postamentima. Spominje se kao vrijedan inventar iz prvotne crkve: tri oltara, propovjedaonica sa reljefom ''Dobroga Pastira'', orgulje iz polovice [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] dopremljene iz župne crkve iz [[Varaždin\|Varaždina]] [[1896.]] godine. Osamljeni primjer sjevernjačkog renesansnog slikarstva iz prve polovice 16. stoljeća predstavlja slika Bogorodice sa Djetetom na pokrajnom oltaru. Na oltaru Marije Snježne nalazi se osim drvenih kipova [[Joakim\|Joakima]] i Ane i slika Bogorodice s Djetetom, koja se kvalitetom ističe među crkvama Međimurja. Naslikao ju je P. Paul godine [[1552.\|1552.]]. Renovirao ju je Adametz [[1822.]] prilikom tristogodišnjice postojanja. Tom prilikom je povećana sa 86,5x67 cm, na 118 cm po dužini i tako prilagođena za oltarnu sliku. Pretpostavlja se da je tada Marijina i Isusova glava okrunjena pozlaćenim aplikacijama u obliku krune. [[Protestantizam]] je i tu prevladao od godine [[1570.]] – [[1623.]] Slika Bogorodice s Djetetom u Vratišincu osamljen je primjer sjeverno renesansnog slikarstva ne samo u [[Međimurje\|Međimurju]], nego i na području sjeverne [[Hrvatska\|Hrvatske]]. Slika je bila obrađena i predstavljena na mariološkom kongresu u [[Zaragoza\|Zaragozi]] u [[Španjolska\|Španjolskoj]] koncem prošlog stoljeća. Nikakvo čudo da je od milja nazvana ''međimurskom fijolicom''.

Vratišinec: razlika između inačica