Istarska marka: razlika između inačica

[[Datoteka:HRR 10Jh.jpg|thumb|240px|Položaj Istarske marke 972.]]

'''Istarska marka (markgrofovija)''' nastala je kao [[franačka]] [[marka (teritorij)|marka]] u doba [[Karolinzi|Karolinga]] koja je pokrivala [[Istra|istarski poluotok]] i pripadajući teritorij, što je obuhvaćalo područje od [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]] i [[Kras (regija)|kraškog]] platoa do [[kvarner]]skog otočja, osvojen od [[Pipin, kralj Italije|Pipina Talijanskog]] (sina [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]) [[789.]] godine. Uz [[Kranjska|Kranjsku]] marku, služila je za obranu prvo od [[Slaven]]a, a potom i od [[Mađar]]a.

Sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] akvilejski patrijarsi prestaju imenovati markgrofove i izravno upravljaju tad već nepostojećom Istarskom markom. Cijelo je 13. st. potom obilježeno ratovima s Venecijom za istarsku baštinu, nakon kojih su se markgrofovi (posredno patrijarsi), uz godišnju odštetu, mirovnim ugovorima s Mlečanima ([[1291.]], [[1307.]]) odrekli svojih prava na izgubljene gradove. Propao je i pokušaj da se nadzor nad Pulom zadrži oslanjanjem na njezinu najmoćniju obitelj , [[Castropola]]. Veneciji je uspjelo [[1331.]] protjerati Castropole te preuzimanjem Pule ostvariti nadzor i nad južnom Istrom. Slom moći obitelji Castropola u Puli bio je presudnim događajem za cjelovitost Istarske markgrofovije, jer je time izgubljeno zadnje veliko markgrofovsko uporište na jugu Istre. Kopar je bio posljednji grad koji se je pokušao (1348.) osloboditi mletačke vlasti. Gubitci su tih dviju najmoćnijih istarskih komuna bili presudnim događajima za cjelovitost Istarske markgrofovije. Zapadna istarska obala trajno je ušla u sastav Mletačke Republike.

Konačan udarac markgrofovima, a time i patrijarsima Venecija je zadala u ratu [[1420.]] – [[1421.]] Tada joj je uspjelo u Istri zauzeti [[Labin]], [[Plomin]], [[Milje]], [[Buzet]] i [[Kostel]], ali i osvojiti samu [[Akvileja|Akvileju]], čime je svjetovna vlast akvilejskog patrijarha prestala postojati, a mletački [[dužd]] nominalno postao istarskim markgrofom. Iz tog su višestoljetnog sukoba na kraju kao pobjednici izišli Venecija i knezovi Gorički. Istra je u političkom smislu podijeljena na obalni (mletački) i unutarnji ([[Habsburška Monarhija|austrijski]]) dio. Budući da je vladarska kuća [[Habsburg]] nosila titulu kranjskih vojvoda od 1364., Habsburzi su tada dodali Istarsku markgrofoviju među [[Habsburške nasljedne zemlje|svoje nasljedne zemlje]].

 

== Popis istarskih markgrofova ==