Nova ekonomska politika: razlika između inačica

=== Uzroci===

O kad su [[boljševici]] preuzeli vlast u zemlji [[1917]]. otpočeo je [[Ruski građanski rat|rat protiv njih]], pa su oni kao mjeru svog održanja na vlasti uveli [[ratni komunizam]], strogo racionaliziravši raspodjelu svih dobara - a to je konkretno značilo da je novac suspendiran kao platežno sredstvo (vrijedili su jedino bonovi za snabdjevanje), - tako da je trgovina potpuno zamrla. Teške posljedice [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] osjećale su se po cijeloj zemlji - dobar dio gradova, privrednih objekata, željezničkih pruga bio je razoren, ili teško oštećen. Stanovnicima gradova nedostajalo je gotovo svega, od kruha do ogrijeva za grijanje. Velike epidemije kojekakvih bolesti - pokosile su velik broj stanovnika, glad i neimaština uzrokovali su i demonstracije protiv nove vlasti - glavna zamjerka je bio priviligiran položaj u opskrbi partijskih rukovodioca i članova [[Crvena Armija|Crvene Armije]]. Seljaci su još nekako podnosili politiku [[Ratni komunizam|ratnog komunizma]] za vrijeme građanskog rata, ali ne i nastavak rekviriranja njihovih proizvoda i zabranu trgovanja poljoprivrednim proizvodima - kako se stanje smirivalo, pa su se njihove simpatije počele okretati kontrarevolucionarima.

=== Provedba i rezultati===

Od sječnja do veljače [[1921]] [[Centralni komitet]] [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruske komunističke partije]], na čelu sa [[Lenjin]]om napravio je plan prelaska na NEP. Na temelju odluka 10. kongresa partije, Centralni izvršni komitet izdao je - 21. veljače [[1921]]. [[dekret]] o fiksnom plaćanju poreza u naturi. [[Sovjet]] narodnih [[komesar]]a [[Ruska SFSR|Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike]] odredilo je fiksni porez na žitarice za žetvu [[1921]]. / [[1922]]. na 240 milijuna puda (1 ruski pud= 16,3 [[kg]] (za žetve[[1920]]. / [[1921]]. požnjeveno je 423 milijuna puda) a dekretom od 28. ožujka, dozvoljena je razmjena, kupnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda, uz istovremeni dovršetak prakse rekviriranja žitarica za žetvu [[1920]]. / [[1921]]. Plaćanje fiksnog poreza u naturi u [[Ukrajina|Ukrajini]], uvedeno je već u ožujku [[1921]]., u

Jedna od mjera za povećanje poljoprivredne proizvodnje i jačanja konkurencije bila je obnova mogućnosti zakupa poljoprivrednog zemljišta i korištenje unajmljene radne snage, objavljena 11. kolovoza [[1921]]. <ref name=rus/>

Od jeseni [[1921]]. počeo je proces oživljavanja velikih sajmova, na kojima je obnovljena trgovina.

Istovremeno se željelo izbjeći prekupce, pa se forsirala direktna razmjena između velikih industrijskih poduzeća i pojedinih regija, koje su trebale preko zadruga osigurati poljoprivredne proizvode sa malih gazdinstava svoga kraja, ali to usprkos osnivanja specijalnih fondova za tu namjenu - nije zaživjelo, jer se sve više širio princip ponude i potražnje. <ref name=rus/>

 

Liberalizacija trgovine, zanatstva i manjih industrijskih pogona, ponovno se pojavila [[Buržoazija|buržoazija]], koju su tad zvali - '''nepovci''', to su bili; trgovci, zakupci poljoprivrednog zemljišta (zvani kulaci), prekupci, poduzetnici svih fela, akviziteri... <ref name=rus/> Tako da je do [[1926]]. oko 2,3 milijuna ljudi (zajedno sa svojim porodicama), a to je bilo 1,6% stanovništva [[SSSR]]- a egzistiralo od nepovskih poduzeća. Ipak je sovjetska vlast relativno čvrsto kontrolirala i regulirala njihovu djelatnost, pogotovo što se tiče poreza. Interese zaposlenih radnika po privatnim poduzećima štitala je država i sindikati. <ref name=rus/>

Novi uvjeti koji su se pojavili sa NEP-om zahtijevali su i reorganizaciju upravljanja privredom. Zbog tog je Vrhovni sovjet narodne privrede (ministarstvo) u maju [[1921]]. stvarao 16 odjela koji su preko regionalnih (gubernijskih) sovjeta trebali kontrolirati privrednu aktivnost u zemlji.

Jedna od mjera NEP-a bila je i prestanak prakse plaćanja u naturi za rad uvedena za ratnog komunizma, - dakle plaćanje u novcu. <ref name=rus/> Zbog tog je u oktobru [[1921]]. osnovana je Državna banka (''Госбанк''), kojoj je povjerena monetarana politika. Do kraja [[1922]]. izdane su prve novčanice sa [[Zlato|zlatnom]] podlogom - zvane u skladu sa tradicijom [[Carska Rusija|Carske Rusije]] - '''červonci''' (''червонцы''), koje su bile konvertibilne. Nakon monetarne reforme provedene od [[1922]]. do [[1924]]. plaćanje poreza u naturi u poljoprivredi je zamijenjeno plaćanjem u novcu. Zbog pružanja povoljnijih [[kredit]]a seljacima, osnovana je u februar]]u [[1924]]. Centralna poljoprivredna banka. <ref name=rus/>