Crna legija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{redirect|Crna legija}}
{{Infookvir vojna postrojba
Line 62 ⟶ 61:
== Povijest ==
Kao službeni datum osnivanja se uzima 3. rujna 1941. iako je to u suprotnosti s nekim navodima. Službeni naziv te postrojbe je prilično nejasan pošto je u emigraciji izdano više različitih povijesnih knjiga koje se drastično razlikuju.
Kako je prvotno planirano da najveća postrojba u Ustaškoj vojnici bude satnija, isprva je ono što će poslije postati poznato kao Crna legija bilo borbena grupa nekoliko satnija. Prvi službeni naziv bio je ''Grupa satnija - Sarajevo'', ali je korišten i neformalni naziv ''Istočno-bosanska legija''. Kasnije je po zapovjedniku uveden naziv ''Bojna grupa Jure Francetića''. U grupi su bile slijedeće jedinice:
*Stožerna satnija Sarajevo
*Samovozna satnija Kasindol
*Strojopuščana satnija Sarajevo
*6. streljačka satnija, Boljanić
*20. streljačka satnija, Bosansko Petrovo Selo
*23. satnija, Karanovac
*24. satnija, Tuzla, (kasnije Gračanica)
*25. satnija, Sočkovac
*Topnička bitnica, Gračanica
*32. streljačka satnija, Zenica (kasnije Vlasenica)
*33. pohodna satnija, Sarajevo
*34. pohodna satnija, Zvornik
*35. pohodna satnija, Skelani
*36. pohodna satnija, Sarajevo
*39. streljačka satnija, Sokolac
*40. streljačka satnija, Konjic
*41. streljačka satnija, Kasindol
=== Nastanak ===
Nakon stvaranja [[NDH]] u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] buknuo je [[partizani|partizansko]]-[[četnici|četnički]] ustanak protiv vlasti [[NDH]]. Naročito su se četničke jedinice isticale u zločinima nad muslimanskim ([[Bošnjaci|Bošnjačkim]]) stanovništvom. Četnici su planirali istrijebiti muslimane kako bi taj [[etničko čišćenje|etnički očišćen]] teritorij kasnije bio pripojen zamišljenoj "[[Velika Srbija|Velikoj Srbiji]]". Nakon četničkih pokolja i terora u [[Foča|Foči]] i okolnim muslimanskim selima, mnogo izbjeglica iz tih krajeva, pristiglih u Sarajevo i željnih osvete, Francetić uključuje u svoju postrojbu te ustrojavajući i III. bojnu zajedno s Rafaelom Bobanom osniva
===
[[Datoteka:Ustaski borci.jpg|mini|260px|Vojnici Crne legije iz [[Tomislavgrad]]a po završetku obuke 1942.]]
O uspješnim borbama koje je ta elitna ustaška postrojba vodila po raznim krajevima Bosne, a u početku i [[Hercegovina|Hercegovine]] (poslije su nakon reokupacije demilitarizirane zone [[Italija|Talijani]] zabranili ustrojavanje i djelovanje ustaških postrojbi na tom području), svjedoče mnoga vojnička odličja dodjeljena njenim pripadnicima. [[Vojnički red željeznog trolista|Vojnički red "Željeznog trolista s hrastovim grančicama"]] bio je dodjeljen pričuvnom ustaškom [[natporučnik]]u (kasnije [[pukovnik]]u) [[Franjo Sudar|Franji Sudaru]] "za hrabro vođenje I. bojne
'''Kronologija akcija:'''
Line 79 ⟶ 96:
''02./10. prosinca 1941.''
Pokušaj čišćenja planine [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]] od partizanskih i četničkih jedinica. U selu zvanom "Mala Jugoslavija" nedaleko [[Usora|Usore]]bilo je sjedište četničke komande pod zapovjedništvom samozvanog [[general]]a Čerkeza. U akciji su osim
''13./28. siječnja 1942.''
U operaciji su osim
''28./30. siječnja 1942.''
Nastavak prošle operacije nazvan je "[[Operacija Ozren]]". U operaciji su sudjelovale iste jedinice kao i u prošloj.
===Prvi preustroj===
''Veljača-travanj 1942.''▼
Početkom 1942. dolazi do preustroja Ustaške vojnice. Počinju se ustrojavati i bojne, pa i sdrugovi (brigade). Grupa satnija Sarajevo je 1. veljače 1942. preustrojena u '''I. stajaći djelatni sdrug'''. Sastav sdruga bio je:
*''I. djelatna bojna - Podromanija''. Ustrojena je u kolovozu 1941. godine od 32. pohodne satnije – Vlasenica, 36. pohodne satnije - Sarajevo, 35. pohodne satnije – Skelani. Do punog sastava je popunjena dobrovoljcima novacima. Zapovjednik je bio poručnik [[Rafael Boban]], a zamjenik mu je bio poručnik [[Ivan Zebec]].
''Crna legija'' je djelovala samostalno protiv zaostalih četničkih grupa na Ozrenu i nije se angažirala u planiranim velikim operacijama do 15. ožujka kada je očistila Romaniju od četnika i zauzela položaj kod [[Han Pijesak|Han Pijeska]] kako bi učvrstila istočno krilo njemačke 718. divizije. Ova operacija, od Nijemaca zvana [[Operacija Trio|Trio]], započeta je od talijanskih divizija Taureneese, Pusteria i Sassari koje su htjele očistiti Crnu Goru, Sanđak i istočnu Bosnu od ustanika i primiriti taj prostor. U operaciji su sudjelovale ''3.'' i ''4.'' (domobranska) ''granična bojna'' kao i ''8.'', ''13.'' i ''15.'' (domobranska) ''pješačka pukovnija''. U dijelu Operacije Trio koji se odvijao na teritoriju NDH ''Crna legija'' je igrala dominantnu ulogu i najodgovornija je za uništavanje i razbijanje 4500 četnika koji su djelovali na prostoru istočne Bosne. Nakon Han Pijeska, (dok su Talijani zbijali svoje divizije i ne čekajući odobrenja njemačkog zapovjednika), ''Crna legija'' zauzima [[Vlasenica|Vlasenicu]] a u [[Žepče|Žepču]] zatječe gotovo sve stanovništvo pobijeno od četnika. U daljnjim borbama ''Crna legija'' osvaja [[Milići|Miliće]], [[Kasaba|Kasabu]], [[Drinjača|Drinjaču]], [[Bratunac]] i Srebrenicu te 9. travnja izbija na Drinu. Slijedeći dan, na samu godišnjicu proglašenja NDH, Francetić šalje Paveliću čuturicu s vodom iz Drine. Nakon osiguravanja granice prema Srbiji i završetka operacije Trio I, 24.04. ''Crna legija'' je poslana u uništavanje manjih izoliranih džepova otpora sjeverno od Foče. U [[Operacija Trio|operaciji Trio]] od Nijemaca je zarobljen i zapovjednik svih četničkih jedinica istočne Bosne [[bojnik]] [[Jezdimir Dangić]]. Francetićev dio operacije je u ustaškom tisku bio poznat kao "Pohod na Drinu", a čitava operacija je u partizanskoj literaturi poznata kao [[Treća neprijateljska ofenziva]]. Rezultat operacije je bio drastično smanjenje broja crnogorskih i istočnobosanskih četnika i partizana te uspostava kontrole NDH nad njenom istočnom granicom, ali i masovan bijeg srpskog stanovništva istočne Bosne u Srbiju.▼
*''II. djelatna bojna - Sokolac''. Ustrojena je u studenom 1941. godine iz djela II. djelatne bojne – Nevesinje, u koju su uključene: 34. pohodna satnija – Zvornik, 33. pohodna satnija – Sarajevo, 39. pohodna satnija – Sokolac. Zapovjednik je bio nadporučnik [[Franjo Sudar]], a zamjenik mu je bio poručnik [[Eduard Crnković]].
*''III. djelatna bojna - Sokolac''. Ustrojena je kao borbena jedinica početkom prosinca 1941 g. Sastavljena je od: djela III. djelatne bojne – Brčko, kojoj su priključene: 41. streljačka satnija – Kasindol, 40. streljačka satnija – Konjic, a ostatak je popunjen sa dobrovoljcima. Zapovjednik bojne je bio bojnik [[Mladen Sertić]], a zamjenik mu je bio poručnik [[Staniša Vasilj]].
*''XIII. djelatna bojna – Gračanica''. Zapovjednik bojne bio je satnik Ivan [[Stier]].
===Daljnje akcije===
▲''Veljača-travanj 1942.''
▲
''Svibanj 1942.''
Od 5. do 12. svibnja Talijani su sudjelovali u združenim operacijama s Nijemcima protiv partizana u okolici Foče, koja je bila u talijanskoj okupacijskoj zoni. S obzirom da Talijani nisu dopuštali djelovanje ustaških postrojbi u njihovoj interesnoj zoni
''Lipanj-srpanj 1942.''
Dok je većina
''28. srpnja-19. kolovoza 1942.''
===Novi preustroj===
▲3. bojna je pod Bobanovim zapovjedništvom poslana u [[Bitka za Kupres 1942.|obranu Kupresa]] koji je tada bio pod partizanskom opsadom. 600 pripadnika ''Crne legije'' je zajedno sa domaćim ustaškim i domobranskim postrojbama pod zapovjedništvom [[pukovnik]]a [[Franjo Šimić|Franje Šimića]] gotovo mjesec dana branilo Kupres od četiri partizanske brigade. Partizani su izveli tri koncentrirana napada protiv 1500 branitelja tijekom noći 11./12. kolovoza, 14. kolovoza i 19. kolovoza. Iako su branitelji bili brojčano višestruko nadjačani grad je uspješno obranjen. Partizanski gubitci su iznosili oko 1000 mrtvih i ranjenih.
Nakon uspješne obrane Kupresa, Glavni stožer Ustaške vojnice odlučuje formirati novi ustaški sdrug, [[V. Stajaći djelatni sdrug]]. Osnova V. sdruga bile su I. i II. bojna Crne legije. Za zapovjednika V. sdruga određen je Rafael Boban. Nakon toga, sastav 1. sdruga Crne legije bio je:
*III. Djelatna bojna - Srebrenica
''17./25. kolovoza 1942.''▼
*XXI. Djelatna bojna - Srebrenica
*XXII. Djelatna bojna - Vlasenica
*XXIII. Djelatna bojna - Kasindol
*XXIV. Djelatna bojna - Sokolac
*XXV. Djelatna bojna - Goražde
===Ljeto 1942.===
Dok je 3. bojna ''Crne legije'' branila Kupres 1. i 2. bojna su nakon uništavanja partizana na Kozari, upućene na prostor između [[Zvornik]]a i Drinjače da unište koncentrirane partizanske snage u brdima sjeverno od Vlasenice. Tijekom napada ([[Operacija Vlasenica]]{{newdsm}}), ''Crna legija'' je djelovala sa svojom uobičajenom žestinom protiv partizana i civila koji su im pomagali. Počinjeno je i nekoliko zločina nad nedužnim stanovništvom. Njemački časnici za vezu su preporučili svom zapovjedniku, generalu Fortneru, da raspusti ''Crnu legiju'' jer su smatrali da ti zločini samo štete njemačkim i hrvatskim interesima. Fortner se nije složio s time ali je naredio razoružavanje i hapšenje pripadnika jedne satnije ''Crne legije'' koja je samoinicijativno namjeravala napasti srpsko stanovništvo na Romaniji. Francetić je također uhićen 25. kolovoza i slijedeći dan predan lokalnim vlastima NDH sa preporukom da bude ukoren zbog nekontroliranja svojih jedinica. Pavelić je odbio učiniti išta protiv Francetića i na iznenađenje generala Fortnera, 26. kolovoza imenovao Francetića zapovjednikom svih "stajaćih djelatnih sdrugova" Ustaške vojnice. ▼
▲''17./25. kolovoza 1942.''
▲
''Listopad 1942.''
Nakon Francetićevog promaknuća zapovjedništvo nad
▲Nakon Francetićevog promaknuća zapovjedništvo nad ''Crnom legijom'' je preuzeo ustaški pukovnik [[Ivan Stipković]]. Francetić je nakon toga pratio Pavelića u posjet [[369. pukovnija|hrvatskim legionarima]] na istočnom frontu i [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] u Vinici. Početkom listopada u [[Operacija Dinara|Operaciji Dinara]]{{newdsm}}, dvije bojne ''Crne legije'', pod Francetićevim zapovjedništvom, iz Kupresa napadaju partizane u [[Livno|Livnu]] i 3. listopada oslobađaju grad.
Nakon oslobađanja Livna i boravka na području [[Kalnik]]a, Francetić je 22. prosinca letio za Gospić gdje je morao preuzeti zapovjedništvo nad operativnim područjem Lika. Zrakoplov mu je morao prisilno sletjeti zbog kvara (postoje teorije o sabotaži) u blizini sela Moćile nedaleko od Slunja. U napadu partizana teško je ranjen i prevezen u Slunj gdje su ga partizanski liječnici bezuspješno pokušali spasiti. Umro je 27. ili [[28. prosinca]] [[1942.]]
=== 1943.-1945. ===
▲=== Smrt Jure Francetića i preustroj Crne legije ===
Do kraja 1942.
▲Nakon oslobađanja Livna i boravka na području [[Kalnik]]a, Francetić je 22. prosinca letio za Gospić gdje je morao preuzeti zapovjedništvo nad operativnim područjem Lika. Zrakoplov mu je morao prisilno sletjeti zbog kvara (postoje teorije o sabotaži) u blizini sela Moćile nedaleko od Slunja. U napadu partizana teško je ranjen i prevezen u Slunj gdje su ga partizanski liječnici bezuspješno pokušali spasiti. Umro je 27. ili [[28. prosinca]] [[1942]]. Nakon njegove smrti 1. i 2. bojna ''Crne legije'' su preustrojene u ''I. ustaški stajaći zdrug'' a 3. bojni (Bobanovoj) je pridodano nekoliko novonastalih ustaških bojni i od njih je ustrojen ''[[V. ustaški stajaći zdrug]]''.
Nakon pogibije pukovnika Stipkovića u napadu na XXII. bojnu u rujnu 1943. zapovjedništvo preuzima bojnik [[Milan Šulentić]], ali samo osam dana poslije novi zapovjednik legije postaje bojnik [[Franjo Sudar]]. Sudar je reorganizirao zdrug i ponovno od njega napravio prvorazrednu jedinicu. Tijekom prosinca 1943. legija je sudjelovala u operaciji [[Operacija Kugelblitz|Kugelblitz]]. U srpnju 1944. vodila je uspješne borbe oko Srebrenice i zajedno sa Nijemcima vodila proboj do Zvornika koji je bio pod opsadom.
▲Do kraja 1942. ''I. zdrug'' čisti Romaniju i Podromaniju. Na početku 1943. dio ''I. zdruga'' se borio u [[Operacija Weiss|operaciji Weiss II]] dok je manji dio sudjelovao u višemjesečnim borbama sa četnicima i partizanima duž Drine. U drugoj polovici lipnja 1943. pretrpio je velike gubitke od partizanske operativne grupe koja se probila u istočnu Bosnu nakon neuspjeha operacije [[Operacija Schwarz|Schwarz]]. Izgubio je nekoliko mjesta i slijedećih mjeseci vodio mnoge teške borbe sa četnicima i partizanima. Nakon Stipkovićeve pogibije u borbi u kolovozu 1943. zapovjedništvo je preuzeo [[bojnik]] [[Franjo Sudar]] koji je reorganizirao zdrug i ponovno od njega napravio prvorazrednu jedinicu. Tijekom prosinca 1943. zdrug je sudjelovao u operaciji [[Operacija Kugelblitz|Kugelblitz]]. U srpnju 1944. je vodio uspješne borbe oko Srebrenice i zajedno sa Nijemcima vodio proboj do Zvornika. Nakon borbi kod [[Kiseljak]]a i [[Busovača|Busovače]] pred kraj 1944. zdrug je ušao u sastav ''8. hrvatske divizije'' kojoj je zapovjednik bio general [[Roman Domanik]]. Nakon povlačenja iz Sarajeva u travnju 1945. ostatci zdruga su 09. travnja stigli u Zagreb.
Nakon borbi kod [[Kiseljak]]a i [[Busovača|Busovače]] pred kraj 1944., te posljednjeg preustroja oružanih snaga NDH u jedinstvene [[Hrvatske oružane snage]], legija ulazi u sastav [[8. hrvatska divizija|8. hrvatske divizije]] kojoj je zapovjednik bio general [[Roman Domanik]]. U siječnju 1945. počinje s pothvatom VICTORIA. U ožujku vodi teške borbe za Ivan Sedlo. Prilikom povlačenja snaga NDH iz Sarajeva u travnju 1945. legija je služila kao zaštitnica. Ostatci legije su 09. travnja stigli u [[Zagreb]].
=== Kraj ===
U čast Jure Francetića i Rafaela Bobana ispjevana je pjesma "[[Evo zore, evo dana]]".
|