Šotovento: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Znamenitosti: žuntan litrat kampanela
Nema sažetka uređivanja
Redak 6:
površina = 46|
naselja = Bajčići, Brusići,
Brzac, Linardići, Milohnići, Nenadići, Pinezići, Poljica, SkrpčićiSkrbčići, Žgaljići |
načelnik = Darijo Vasilić|
poštanski broj = 51500 Krk i 51511 Malinska|
Redak 56:
| 4,79
|-
| [[SkrpčićiSkrbčići]]
| 145
| 3,39
Redak 96:
*Župna crkva u Poljicama
[[Datoteka:Poljica (Krk)-zvonik.jpg|mini|250px|lijevo|[[Zvonik]] iz 18. st. i župna crkva (desno) u Poljicama.]]
*Crkva [[sveta Fuska|sv. Fuske]] na moru – Prvi put se spominje [[1388.]] godine. Prilikom obnove ispod i oko crkve su pronađene [[Rimsko Carstvo|rimske]] zidine, opeke, crijepovi, [[amfora|amfore]] i grobovi. S obzirom na to smatra se da je u doba Rima tu bila „villa rustica“, pomorska straža ili slično. Specifično je i to da je titular crkve ranokršćanska svetica. Crkva je izgrađena od neobrađenog kamena. Ima bačvasti svod, a u tlocrtu je četverokutna. Na ulazu je trijumfalni luk od opeke s kamenim završecima. Crkva ima i ložu te [[zvonik]] na preslicu. Danas se koristi na blagdan sv. Fuske i prilikom pogreba za sela Pinezići i SkrpčićiSkrbčići jer je uz nju i groblje za ta dva sela.
*Crkva [[sveti Franjo|sv. Franje]] u SkrpčićimaSkrbčićima – Sagradio ju je neki Škrbe krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Dvaput je bila obnavljana i povećavana. Danas služi za vjernike iz Pinezića i SkrpčićaSkrbčića.
*Župna crkva sv. Fuske u Linardićima - sagrađena je [[1885.]] godine jer je dotadašnja župna crkva također sv. Fuske bila daleko od okolnih sela, na moru. Osim toga u to je vrijeme sagrađeno i nekoliko kapela u selima Šotoventa pa je crkva sv. Fuske na moru sve manje posjećivana. Zato se odlučilo izgraditi novu župnu crkvu u središtu nekog od mjesta kako bi bila pristupačnija. Izabrani su Linardići, iako je postojao jak otpor mještana SkrpčićaSkrbčića jer su htjeli izgradnju župne crkve u njihovom mjestu. Umjesto izgradnje potpuno nove crkve, 1884. godine pristupilo se proširenju dotadašnje kapele sv. Antuna koja je bila izgrađena 1627. godine. Čini se da je glavni dio te kapele sačuvan kao svetište ( apsida ) nove crkve. Oltar sv. Antuna postao je pobočni oltar, a glavni oltar je oslikao Luka Valentini iz Labina 1889. godine. 1973. godine dograđena je sakristija i preuređen velik dio crkve.
*Kapela sv. Petra u Brzacu Izgradili su ju [[1693.]] godine Juraj nenadić Matov i njegova supruga Kate Zako. Ispočetka su oni bili u sporu sa Stolnim kaptolom u Krku i sa redovnicima na Glavotoku.
*Kapela sv. Leonarda u Bajčićima – izgrađena je 1769. g. od materijala istoimene kapele u Žgaljićima. Ima i ložu.
Redak 106:
*sv. Nikole u uvali Biska. Spominje se prvi put[[ 1338.]] godine. Apostolski vizitator Augustin Valier ju 1579. godine spominje kao napuštenu, a pripadala je plemićkoj obitelji Cikuta. Spominje se i kasnije, ali kao napuštena.
*sv. Marine – I ona se prvi put spominje u [[Vatikan]]skom arhivu 1338. godine. Nalazila se južno od crkve sv. Fuske također uz more. Kasnije se spominje još nekoliko puta u izvorima, ali kao napuštena. Ostaci ruševina su vidljivi i danas.
*sv. Nikole u Grmima kraj SkrpčićaSkrbčića. Spominje se [[1565.]] godine kao napuštena, a 1609. godine kao ruševina. Pripadala je plemićkoj obitelji Cetinić ( Zuttinis ) iz Krka. Još uvijek nisu nađeni njezini ostaci, a s obzirom na ime ( „u Grmima“ ), vjerojatno se nalazila u jako obraslom kraju.
*sv. Ksista. Nalazila se između SkrpčićaSkrbčića i Linardića. Prvi put se spominje 1277. godine, a često se spominje i kasnije; već 1338. godine kao djelomično zapuštena, a 1603. godine također dijelom zapuštena, ali da se u njoj ipak održavaju mise zbog čega je i dalje bila donekle uzdržavana. Kada je u Linardićima izgrađena kapela sv. Antuna 1627. godine, ova je kapela potpuno zapuštena. Danas postoje bočni zidovi, pročelje i [[apsida]].
*sv. Leonarda u Žgaljićima – prvi put se spominje 1338. g., a već 1565. g. je u lošem stanju te je u 18. st. njezin materijal iskorišten za izgradnju nove kapele u Bajčićima.
*sv. Sergija nad Brusićima – biskup Petar Bembo ju spominje 1565. g., ali samo njezine temelje. Oni su i danas vidljivi te u svezi nje i danas postoje vjerske tradicije i molitve.
Redak 121:
O broju stanovnika postoje točniji podaci tek od kraja 18. stoljeća.
 
[[1798.]] godine u selima [[Pinezići (Krk)|Pinezići]] je živjelo 62 stanovnika, [[SkrpčićiSkrbčići]] 77, [[Linardići]] 90, [[Brzac]] 109 ( ukupno 338 ).
 
[[1842.]] godine ukupno je bilo 422 stanovnika, 1875. godine 519, 1900. godine 619, 1912. godine 709, [[1935.]] godine 765.
Redak 135:
Krajem 1960-etih se elektrificira čitav kraj.
 
Kroz povijest najvažnije gospodarske grane su [[stočarstvo]], [[ratarstvo]] te sječa i prodaja ogrjevnog drva. Značajno je bilo razvijeno i [[maslinarstvo]], a [[vinogradarstvo]] bitno manje. [[Pomorstvo]] je postojalo samo u SkrpčićimaSkrbčićima i Pinezićima koji su bliže moru pa se u tim mjestima donekle razvilo i [[ribarstvo]].
[[Vodovod]] je došao u [[Bajčići|Bajčiće]] tek [[2005.]] godine nakon čega i u ostala naselja Šotoventa.