Selenografija

Selenografija je proučavanje površinskih i fizičkih karakteristika Mjeseca.

Heveliusova karta Mjeseca iz 1647.

Povijesno gledano, glavni je interes selenografa kartografranje i imenovanje Mjesečevih mora, kratera, planinskih lanaca i drugih reljefnih oblika. Veći krateri na Mjesecu nose imena znamenitih osoba od kojih su većina znanstvenici. Među njima nalaze se hrvatski znanstvenici: Bošković, Tesla, Mohorovičić i Brener.

Prve karte bliže strane Mjeseca izrađene su početkom 17. stoljeća. Primjenom fotografskih tehnika u 19. i 20. stoljeću, dobivene su mnogo detaljnije karte. Kada je sovjetska letjelica Luna 3 snimila 1959. dio udaljenije strane Mjeseca započelo je kartografiranje i te strane.

Kartografiranje je danas završeno. Pomoću letjelica u orbiti oko Mjeseca snimljene fotografije visoke rezolucije. Ipak, neka područja su i danas manje poznata (pogotovo u blizini polova), a točan položaj reljefnih oblika uvijek se može još točnije odrediti.