Inačica od 17. veljače 2013. u 18:35 uredi Pumovci (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.597 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 18. veljače 2013. u 16:56 uredi ukloni ovu izmjenu 93.141.125.154 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 17: '''Miroslav Kraljević''' ([[Gospić]], [[14. prosinca]] [[1885]]. - [[Zagreb]], [[16. travnja]] [[1913]].), [[hrvatska\|hrvatski]] slikar. Kao pripadnik tzv. ~~Münchenskog~~Minhenskog kruga, uz [[Josip Račić\|Josipa Račića]] i [[Vladimir Becić\|Vladimira Becića]], smatra se jednim od prvaka hrvatske moderne umjetnosti, koji je u [[Hrvatska\|Hrvatsku]] iz [[Pariz\|Pariza]] donio utjecaje [[Manet\|Maneta]] i [[Cézanne\|Cézannea]] te svojim brzim potezom i mračnim temama sugerirao početak [[ekspresionizam\|ekspresionizma]] u Hrvatskoj. == Početak stvaralaštva == Miroslav Kraljević rođen je 14. prosinca 1885. godine u [[Gospić\|Gospiću]], u plemićkoj obitelji bosanskog ~~porijekla~~podrijetla. Većinu ~~svog~~je svoga djetinjstva proveo je na relaciji [[Zagreb\|Zagreb]] - [[Požega\|Požega]], gdje mu je djed obnašao dužnost predsjednika županijskog sudbenog stola. Već je od malih nogu u bliskom doticaju sa slikarstvom, na obiteljske večere kod strica Toše dolaze veliki umjetnici poput [[Celestin Medović\|Celestina Medovića]] i [[Oton Iveković\|Otona Ivekovića]]. Od rane je mladosti Kraljević bilježio svijet oko sebe, isprva crtajući olovkom i akvarelom, a kasnije je počeo i slikati. Godine 1904. preselio je u Beč kod tete Juliette. U [[Beč\|Beču]] upisuje studij prava, no paralelno pohađa i privatnu slikarsku školu prof. Fischoffa. Godine 1905. sestra mu umire od tuberkuloze koju je naslijedila od majke, a ta će teška bolest uskoro će početi mučiti i samog Kraljevića. [[Datoteka:1912, Miroslav Kraljevic, Bonvivant.jpg\|mini\|lijevo\|<center>''Bonvivant'', [[1912.]], ulje na platnu, [[Moderna galerija]], [[Zagreb]].<center>]] == Akademija i ~~Münchenski~~Minhenski krug == 1906. završava studij u Beču i odlazi u [[München\|München]], gdje upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Dodijeljen je klasi profesora Huga von Habermanna u kojoj su već bili Josip Račić i Vladimir Becić. [[Oskar Hermann\|Oskar Hermann]], koji se također pripisuje Münchenskom krugu, bio je u klasi prof. Rauppa. Habermannova je klasa prozvana "die kroatische Schule" (hrvatska škola), zbog specifičnog izražaja kakav je bio bliži Leiblu i modernim pariškim strujanjima, nego suvremenim strujanjima na minhenskoj akademiji. Mnogi domaći kritičari ističu utjecaj starih majstora na Kraljevićevo slikarstvo, posebice onih koje je gledao i kopirao tijekom školovanja u Münchenu. Tako su na njegov stil utjecali veliki španjolski majstori poput [[Goya\|Goye]] i [[Velasquez\|Velasqueza]], čije će slikarstvo upoznati i preko njihova utjecaja na impresioniste tijekom ~~svog~~svoga boravka u Parizu. Neki kritičari kao bitnog čimbenika spominju i raskošne prizore i bogati kolorit ~~flamanskog~~flamanskoga slikara Jacoba Jordaensa, čije je radove Kraljević mogao vidjeti u Staroj Pinakoteci u Münchenu. == Pariz i vrhunac stvaralaštva == Nakon povratka u Hrvatsku, 1910. godine u Požegi slika jedno od svojih najvećih djela, ''Autoportret sa psom'', na kojem prikazuje sebe i svog omiljenog ljubimca, psa Pašu. Slika je sljedeće godine izložena na izložbi ''Hrvatskog društva umjetnosti'', a za nju je nagrađen stipendijom Odjela za bogoštovlje i nastavu. Ta ~~stipendija omogućila~~ mu je stipendija omogućila nastavak školovanja u Parizu. Kraljević se u Parizu upisuje na akademiju ''Le Grande Chaumière'', no ubrzo je napušta. U svom atelieru na [[Montparnass\|Montparnassu]] počinje svoju posljednju i najplodniju fazu stvaralaštva. Zapošljava se u reviji Panurge, koja objavljuje njegove brojne crteže. Te crteže znalci uspoređuju s opusom Aubreya Beardsleya ili Constantina Guysa kojega je veoma cijenio i pjesnik [[Charles Baudelaire\|Charles Baudelaire]]. Panurge je po svojoj tematici pripadao zabavnoj kronici svakodnevnog pariškog života. Stil crtača koji su za njega radili bio je daleko od suvremenih avangardnih strujanja pa je tako i Kraljević stvarao više pod utjecajem Maneta i [[Whistler\|Whistlera]], nego li [[Picasso\|Picassa]] i [[Braque\|Braquea]]. Dendizam, kao jedna od tema što su se stalno provlačile po stranicama Panurgea, nije zaobišao ni Kraljevića. Vrlo je pazio na svoj izgled i uvijek se trudio isticati svojim odijevanjem pa ne čudi kako je upravo on autor jedinog portreta dendija u hrvatskom slikarstvu - onog Arsena Masovčića pod nazivom ''Bonvivant''.

Miroslav Kraljević: razlika između inačica