Đeletovci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
→Povijest: tada navedene države nisu postojale pa nisu mogle međusobno ni ratovati, iznošenje takove tvrdnje je istorijski plagijat. |
||
Redak 42:
Početkom 18. stoljeća u Đeletovcima se nastanjuju stanovnici iz drugih mjesta, te je tada u Đeletovcima podignuta drvena crkva sv. Martina.
Đeletovci su stavljeni u rimokatoličku župu u [[Nijemci (općina)|Nijemcima]]. Tamo je bilo sjedište Desete satnije Brodske krajiške pukovnije kojoj su uz okolna naselja pripadali i Đeletovci. Kao ''graničari'', stanovnici Đeletovaca su sudjelovali u ratovima što ih je [[
Prvi ozbiljni preokret koji će iz temelja izmijeniti život u Đeletovcima bit će 1984. godine kada će započeti s radom nalazište i postrojenje INA Naftaplina.
Redak 54:
Iz 34 bušotine, koliko je u početku brojao bušotinski fond triju polja, do kraja 1984. proizvedeno je oko 27 tisuća tona nafte i nešto više od milijun prostornih metara plina. U 1985., prvoj potpunoj godini rada, na poljima negdašnjeg radilišta, a današnjeg Pogona Vinkovci proizvedeno je oko 130 tisuća tona nafte i 9,6 milijuna prostornih metara plina. Godine 1989. godine polja Đeletovci, Ilača i Privlaka dosegla su svoj proizvodni maksimum. Do danas je na poljima Pogona Vinkovci ukupno proizvedeno više od 3 milijuna tona nafte. Tijekom četiri godine okupacije za Domovinskog rata, šestina te količine, nafta iz Đeletovaca, Ilače i Privlake, umjesto u Ininoj Rafineriji nafte Sisak, završavala u pančevačkoj Rafineriji.
Dana [[29. rujna]] [[1991.]] godine okupirana su sva tri polja, a jedan od dva naftna spremnika na polju Đeletovci je zapaljen. Godinu i pol dana kasnije, na njegovu mjestu niče novi spremnik istog kapaciteta, budući da se od sredine rujna 1992. na trima okupiranim poljima proizvodilo i do 200 tona nafte dnevno. Takva situacija potrajala je sve do kolovoza 1996. godine, kada se Đeletovci, kao prvi privredni subjekt toga kraja vraćaju u pravni i gospodarski sustav Hrvatske. Bio je to rezultat pregovora o mirnom povratku okupiranih polja, koje je, kao glavni pregovarač s Inine strane, vodio današnji član Inine Uprave za Segment djelatnosti istraživanje i proizvodnja nafte i plina, akademik Mirko Zelić. Istočno–slavonska naftna polja vraćena su u Inin proizvodni 19. kolovoza 1996. Uslijedila je revitalizacija polja, kroz dvije faze, dovršena sredinom 1997. godine. Dio područja je bio miniran pa se od 1996., prišlo razminiravanju
== Spomenici i znamenitosti ==
| |||